Svetište Gospe Dragotinske, Crkva Blažene Djevice Marije – nalazi se u srcu Slavonije, u mjestu Dragotin, jugozapadno od Đakova. To je najstarija, Mariji posvećena, crkva u istočnoj Hrvatskoj čiji prvi spomen datira iz 1332. S gradnjom crkve povezano je jedno čudo: mještani su crkvu u početku htjeli izgraditi u dolini no materijal koji bi tijekom dana dovezli, preko noći bi nestajao i našao se na obližnjoj uzvisini. Tako su shvatili znak da Marija želi da se crkva izgradi na tom mjestu. Ova je crkva bila središte vjerskog života tog dijela Slavonije sve do 1681. kada ga Turci osvajaju, sela razaraju, katolički puk protjeruju, a crkvu jako oštećuju. Crkva je u baroknom stilu obnovljena u vrijeme srijemskog i bo- sansko-đakovačkog biskupa Petra Bakića oko 1750. koji je ondje vratio dio izbjegloga stanovništva, a dio doselio iz Bosne. Uskoro je u susjednoj Trnavi osnovana zasebna župa (1758.) pa je crkva u Dragotinu potpala pod tamošnju župu Našašća Svetog Križa na čijem se području nalazi i danas.

Najvrjednija znamenitost u crkvi je slika Gospe Žalosne koja potječe iz turskih vremena i koja se ondje posebno časti. I uz ovu sliku vezano je jedno čudo: nakon što je Dragotin prestao biti župa, slika je odnesena u Trnavu, ali bi se čudesno vraćala u dragotinsku crkvu. Tijekom Domovinskog rata Dragotin je bio jedino nezaposjednuto marijansko svetište u ratom zahvaćenom istoku Hrvatske. Ipak, stanje crkve zahtijevalo je značajnu obnovu pa je sredinom devedesetih godina 20. stoljeća i započela. U potresu 2009. teže je oštećena; kipovi Isusa i sv. Antuna uništeni su, no slika Žalosne Gospe ostala je neoštećena. Obnova je završena 2015., a izgrađen je i vanjski natkriveni prostor. Svetište je jedan od rijetkih regotiziranih spomenika u Slavoniji na kojemu su sačuvani izvorni elementi srednjovjekovlja i barokne obnove.

Žalosna Gospa Dragotinska / Facebook

U novije vrijeme u crkvi je na glavnom oltaru postavljen kip Majke Božje s krunom i Djetetom Isusom u naručju koji ne promakne brojnim hodočasnicima koji u ovo svetište dolaze već stoljećima, posebice za svetkovinu Velike Gospe. Osim 15. kolovoza, u Dragotinu postoje i drugi hodočasnički dani: 8. rujna (Mala Gospa), 15. rujna (Gospa Žalosna), 7. listopada (Gospa od Krunice) i svaki 15. dan u mjesecu. Među mnogim hodočašćima ističe se ono Bogoslovnog sjemeništa iz Đakova čiji su se bogoslovi i poglavari 1954., zbog prijetnji komunista zatvaranjem bogoslovije, zavjetovali Gospí hodočastiti dva puta godišnje kako bi sjemenište ostalo otvoreno. Naposljetku je ono, uistinu, bilo jedno od rijetkih sjemeništa u bivšoj državi koje nije zatvoreno. Posljednjih godina vjernici su u Dragotinu svjedočili čudesnim pojavama, poput suza na slici Gospe Žalosne i krvava znoja na mramornom Gospinu kipu.

Izvor: Tromjesečnik “Savez s Marijom”, br.27, listopad 2022.