Prvi put na svetkovinu Velike Gospe ove 2022. godine hodočasnici neće strepiti od automobila prelazeći magistralu. Hrvatska je inače u ljetnim mjesecima iznimno prometno opterećena, a s obzirom da je veliko parkiralište smješteno, u odnosu na ovom marijansko svetište, s druge strane prometne ceste prošloga ljeta je poduzet jedna vrlo važan korak i to uoči proslave Male Gospe.
Svetište Gospe Lurdske u Vepricu dobilo je naime toga 8. rujna važne sadržaje: spomenuti most za hodočasnike, oslikanu blagovaonu i mozaik na zadnjoj postaji križnoga puta.
O tome je detaljnije za Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije, i njihovu televizijsku emisiju ‘Radosna vijest’, progovorio don Mijo Šurlin, upravitelj tog nadbiskupijskog marijanskog svetišta.
Ponekad su se događale prometne nezgode, pješake su udarali automobili dok su prelazili
Vepričko svetište Gospe Lurdske smješteno je na zapadnom ulazu u Makarsku i kroz cijelu godinu pohodi ga veliki broj hodočasnika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
„O mostu smo započeli razmišljati zbog problema koje smo imali prigodom dolaska velikog broja hodočasnika, osobito ljeti, kad oni idu dalje za Međugorje. Parkirali bi autobuse na našem parkingu i prelazili cestu preko magistrale. Ponekad su se događale prometne nezgode, pješake su udarali automobili dok su prelazili. Policija je sve to bilježila. Osim toga, kad bi hodočasnici prelazili cestu zaustavljao bi se promet te bi se stvarale gužve“, posvjedočio je don Mijo.
Da ne bi netko poginuo na toj cesti Prometna policija je pokrenula inicijativu kojoj su se pridružili svetište, nadbiskupija, grad i Hrvatske ceste. Radovi su započeli u svibnju 2021. i dovršeni su s početkom rujna iste.
I tako se prvi put dogodilo na Rođenje BDM da su vjernici bezbrižno prelazili mostom, preko magistrale, a isto će učiniti prvi put za svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije. Više im za preći magistralu neće trebati pomoć prometnih redara i policije kako bi zaustavili promet, nego će jednostavno prohodati preko mosta
Nosači su izgrađeni od betona obloženog kamenom, a dvije strane povezuje metalna konstrukcija dugačka oko 25 metara. Sa strane svetišta je sagrađen lift za starije i nemoćne, a na strani parkirališta rampa.
Uz to, u Vepricu je akademski umjetnik svjetskoga glasa Slovenac o. Marko Ivan Rupnik napravio nekoliko mozaika: u blagovaonici seriju freski od osam prizora tematski usmjerene na smisao blagovanja i prinosa te odnosa čovjeka s Bogom i Boga s čovjekom.
Također, za četrnaestu postaju križnoga puta sam don Mijo Šurlin osmislio je mozaik nalik Rupnikovom mozaiku i to onom koji se nalazi iznad ulaznih vrata u rimski Caritas. Za to je don Mijo dobio autorovo dopuštenje.
Osim toga, kad su o. Rupnik i njegov tim radili mozaik u Vepricu ostavili su poprilično materijala u manjim i većim komadima: zlata, kamenja i porculana, a to je, pak, upravitelja svetišta još više potaklo da se odluči na izradu mozaika. Njime je pokušao prikazati što se događa nakon Kristove smrti i polaganja u grob, gdje je Krist tada završio.
„U nekim je crkvama posebno istaknuto otajstvo Velike subote. Otac Rupnik kaže da je tada Krist izuzetno aktivan, silazi nad pakao. Otac ga je poslao da prođe kroz križ i smrt te da kao dobri Pastir dođe do Adama i ostalih svojih izgubljenih ovaca. Adama stavlja na svoja ramena i nosi u kuću Očevu. Taj prikaz silaska Krista nad pakao je jedan od prvih prikaza u kršćanskoj umjetnosti Kristova uskrsnuća”, objasnio je Silvani Burilović Crnov, urednici televizijske emisije.
„Krist nije uskrsnuo da spasi sebe nego da nas spasi. Kristovo uskrsnuće nije samo njegova osobna pobjeda nad smrću nego je došao da nas izvuče iz smrti. U duhovnom smislu to se dogodilo u našem krštenju, a događa se i u svakoj temeljitoj i ozbiljnoj ispovijedi. Krist nas sakramentom izvlači iz ropstva grijeha. To sam nekoliko puta osjetio u svom životu kad me Krist izvukao iz moga grijeha i zablude”, rekao je, uz ostalo, a prenijela naša Informativna katolička agencija.