U novom izdanju emisije Kulturni biseri Hrvatske HKR-a 12. kolovoza vodimo vas u Istru, točnije u Barban, malo naselje velike povijesti, kulture i prirodnih ljepota. A glavni razlog zašto idemo u Barban je naše nacionalno nematerijalno kulturno dobro - Trka na prstenac, koja se ove godine održava od 19. kolovoza do 21. kolovoza. Naš gost u emisiji je načelnik Općine Barban Dalibor Paus.
Trka na prstenac je viteška konjička igra nalik na Sinjsku alku. Ovo je natjecanje čak i starije od Sinjske alke, ali nema tako dugi kontinuitet. Trka ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra i upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 2016., a prvi put se održala davne 1696. godine.
Povijesni zapisi kazuju da je prva Trka na prstenac odigrana 1696. godine u organizaciji mletačke obitelji Loredan, no obnovljena je 1976. godine i otad se svake godine održava u Barbanu. Trka na prstenac je konjička igra koja se, stoji u obrazloženju, organizira po uzoru na viteško nadmetanje priređivano za crkveni katolički blagdan Duhova s kraja 17. i početka 18. stoljeća.
Trka je postala važan segment barbanske baštine, prepoznali su je nositelji i šira zajednica, pružajući joj osjećaj identiteta i povezanost s vlastitom poviješću. S vremenom se Trka ukorijenila u lokalnoj zajednici koja ju održava i prenosi na mlade generacije, obrazlaže se u rješenju Ministarstva kulture.
Ova konjička trka postala je tradicija koja se prenosi s generacije na generaciju, a obilježava čitavu povijest barbanskog kraja te služi kao značajna kulturna manifestacija koja nadilazi granice Barbana i Istre.
Ovo oživljeno viteško natjecanje slično Sinjskoj alci u ta tri dana okupi oko 10 000 znatiželjnika koliko ih dođe u Barban.
U Barbanu i obližnjoj Savičenti održavala su se konjička natjecanja ovakvog tipa za vrijeme velikih sajmova i crkvenih proslava radi zabave puka i plemića. Barbanska se trka prvi put spominje u ‘Proglasu’ na slobodnom sajmu u Barbanu 10. lipnja 1696., prema kojima je na turniru mogao sudjelovati samo konjanik opremljen kao ratnik, vojnik ili vitez. Iako potječe s kraja 17. st., u kontinuitetu se održava posljednjih pola stoljeća. Poticaj za ponovno oživljavanje Trke zasigurno je bio i rad dr. Danila Klena, koji je u svom znanstvenom radu, tragom prepiske starih dokumenata barbanskog načelnika Josipa Batela iz druge polovice 19. stoljeća, aktualizirao Trku, podsjetio je Paus. Na redu je dakle, 47. Trka na prstenac.
O Trci na prstenac sve možete doznati na jednom mjestu u Centru za posjetitelje sa stalnim postavom izložbe i edukativno-interpretacijskim centrom
Suvremeni Centar za posjetitelje nalazi se u samom centru Barbana, u zgradi stare gradske lože na trgu, a posjetiteljima omogućuje edukativan i inovativan način prezentiranja, pa i osjećaja sudjelovanja u Trci na prstenac, viteške igre koja je simbol mjesta Barban, ali i jedna od glavnih turističkih atrakcija u Istri. Zamišljen je kao multimedijalni prostor gdje će se ispričati povijest mjesta, njenih spomenika, kulture, običaja, narodne nošnje uz naglasak na opis Trke na prstenac, te niza pojedinosti vezanih uz njezino odvijanje i povijest.
Sam prostor podijeljen je u nekoliko atraktivnih dijelova, od kojih se najviše ističe dugačak hodnik koji posjetitelje podsjeća na trkaću stazu artikuliranu prstenovima, a koji je popraćen svjetlosnim i zvučnim efektima. Na taj način stvorena je dodatna napetost i doživljaj konjanika pri gađanju prstenca. U sljedećim dvoranama prezentira se Trka kroz povijest, njeni pobjednici, eksponati, vitica i koplja, tradicionalna narodna nošnja, te se prikazuju različiti kratki edukativni filmovi snimani u posebnim tehnikama, kao što su video 360 i 3D mapping. Uz edukativne filmove, posjetitelji mogu uroniti u virtualnu stvarnost, staviti na glavu 3D naočale, uzeti koplje u ruke, i iskušati se u gađanju prstenca, te se bar na trenutak osjetiti ponosnim konjanikom, navodi se na mrežnim stranicama Općine Barban.
Sve se poput prave Trke odvija u realnom vremenu. Trk traje maksimalno 12 sekundi, nakon čega se konjanik zaustavlja, okreće i donosi koplje s prstencem pred Časni sud da mu potvrdi pogodak. Pogodak u sredinu (sridu) prstenca obješena na užetu ponad staze donosi tri boda (punta), iznad sredine dva, ispod jedan, a u otvore smještene lijevo i desno donosi po pola boda.
Prstenac je postavljen na visinu od 2.80 m, sastoji se od dva koncentrična kruga povezanih zajedno tako da čine četiri jednaka polja. Vanjski je krug promjera 110 mm, dok je unutrašnji svega 32 mm, što je u usporedbi na debljinu koplja samo 2 mm razlike.
Pravila su bila slična današnjima, iako tada nije bilo Časnog suda, mjerenja vremena… Natjecatelj bi s mjesta utrke kretao na znak trube u punoj opremi prema prstencu. Ukoliko bi postigao pogodak, morao se vratiti pred suce radi provjere punti. Pobjednik bi uz najveće počasti dobivao iznos u visini vrijednosti jednih svilenih čarapa i jednog srebrnog mača.
Na ovogodišnjoj 47. Trci na prstenac očekuje se velik broj i uglednih gostiju iz svijeta politike, kulture, gospodarstva te javnog života, najavio je Paus. Trka na prstenac održat će se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, čiji je dolazak najavljen i koji će slavodobitniku predati štit predsjednika Republike. Ovih dana, kako kaže Paus, svi putevi vode u Barban . Trka na prstenac počinje u petak 19. kolovoza i završava 21. kolovoza. Natjecateljima želimo bistro oko, mirnu ruku i upućujemo im tradicionalni barbanski pozdrav – dečki, Bog daj sriću!
Emisiju Kulturni biseri Hrvatske o Trci na prstenac možete poslušati ovdje: