Sv. Martin biskup prije svega jest svetac milosrđa, što se očituje kroz tri ključna razdoblja njegova zemaljskog života: kao vojnik on dijeli svoj plašt sa siromahom, kao čovjek duhovnosti i kulture on osniva prvu organiziranu samostansku zajednicu na Zapadu, kao brižan biskup on vodi svoj narod.

Predlagatelji zaštite hrvatskog „Martinja“ bili su Kulturni centar sv. Martin – Hrvatska i Grad Dugo Selo, a nositelji hrvatska mjesta i gradovi koji su članovi Kulturnog centra sv. Martin – Hrvatska. Sveti Martin u europskoj kulturnoj povijesti etički je simbol međusobnog dijeljenja koji je i temeljni etički simbol budućnosti Europe.

Nematerijalna baština vezana uz svetog Martina u Hrvatskoj obuhvaća velik broj martinskih svetišta, duhovno stvaralaštvo, jezičnu baštinu, toponimiju, žanrove usmene i pučke književnosti uz glazbeno i običajno folklorno blago.

Euharistijska slavlja i procesije, prikazivanje dijeljenja plašta, povorke kroz mjesto ili grad, prikaz svetčeva života, pjevanje kolende, pripremanje posebnih jela, druženje ljudi s posebnom pozornošću prema mladomu vinu – neki su od načina na koji se slavi blagdan sv. Martina u Hrvatskoj.

Općina sveti Martin na Muri (općina u Međimurju, nap. a.), održava vjerski običaj u kojem župnik ili drugi svećenik pa i biskup blagoslivlja mlado vino. 

Običaji vezani uz Martinje u Hrvatskoj se obilježavaju na dva načina. U Dalmaciji je to ophodni dio i slavljenje svetog Martina kao djelitelja, kao dobročinitelja koji plaštem štiti svakoga koga zakrili, a u kontinentalnim dijelovima naše Domovine Martinje je vezano uz vinograde i blagoslove mladog vina.

Hrvatsko Martinje više je od dana župe, općine, grada ili županije, to je kulturno dobro koje se nadahnjuje iz duhovnoga lika svetca i zaštitnika koji je crpio nadahnuće i snagu iz vjere u Isusa Krista. Osim u Hrvatskoj, domovini sv. Martina Francuskoj te u Nizozemskoj i u Belgiji, Martinska je baština prisutna i izvan Europe. 

Sveti Martin zaštitnik je i Buenos Airesa u kojem je papa Franjo, svojevremeno bio nadbiskup. Zanimljivo je da je upravo on svojim gostima često poklanjao medalju sv. Martina.

Hrvatskoglagoljske liturgijske knjige svjedoče da je u glagoljaškoj tradiciji postojao osobito razvijen kult ovog svetca. U Sanktoralu brevijara iz 14. i 15. stoljeća Legenda je o svetom Martinu, a u kalendarima se na 11. studenoga nalazi se spomen na svečev blagdan. Stručnom analizom utvrđeno je da su hrvatskoglagoljske legende prijevod latinskoga životopisa Vita Martini, autora Sulpicija Severa (4. st.), koji je biografijom o svetom Martinu iz Toursa, apostolu Galije, utemeljio zapadnu hagiografiju. Legenda o svetom Martinu očuvana je u šest hrvatskoglagljoskih brevijara iz 14. i 15. stoljeća.

U Hrvatskoj su 44 župne crkve posvećene svetom Martinu biskupu te više od 200 crkava, kapela, ruševnih martinskih svetišta i toponima. Neke od tih crkava spomenici su nulte kategorije, neke su teško stradale u Domovinskom ratu, neke su čuvarice vrijednih umjetničkih djela. Iako su u nekim dijelovima naše Domovine fizički tragovi štovanja svetog Martina izbrisani, taj ranokršćanski svetac iz 4. stoljeća i dalje prebiva i štuje se u Lijepoj Našoj.

Još 2005. godine pokrenut je europski projekt o očuvanju univerzalne europske kulturne baštine sv. Martina s idejom povezivanja mjesta i krajeva diljem Europe kroz otvaranja kulturnih martinskih itinerera koji bi povezivali Europljane preko zajedničkih kulturnih martinskih materijalnih i nematerijalnih dobara. Europski kulturni centar sv. Martin iz Toursa koji djeluje u Francuskoj osnovan je sa svrhom da brine o očuvanju i prezentaciji francuske martinske baštine.

Stopa sv. Martina / Foto: Sveti Martin na Muri /

Kulturni centar sv. Martin – Hrvatska već niz godina upoznaje javnost s krajevima i mjestima koji su izravno povezani s putevima koje je prohodao sv. Martin. Jedan od programa Kulturnog centra je i postavljanje ploče “Stopama sv. Martina” čiji je cilj upoznati se s krajevima i mjestima koji su izravno povezani s putevima koje je prohodao sv. Martin.

“Stopa sv. Martina” jedinstvena je poveznica europske martinske tradicije, koja svojom višestrukom simbolikom ima za cilj zbližiti martinska mjesta, njihove ljude i običaje u svoj raznolikosti, dijeleći i promičući zajedničke vrednote koje razotkrivamo u bogatoj europskoj materijalnoj i nematerijalnoj baštini sv. Martina. Ističući hodanje, “Stopa sv. Martina” promiče zdrav život te dijeljenje – ključne martinske inicijative zajedništva.