S obnovom rimskog liturgijskog kalendara nakon Drugog Vatikanskog Koncila blagdan Krvi Kristove je spojen s blagdanom Tijela Kristova te se u četvrtak nakon Presvetog Trojstva slavi svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, dok je slavljenje svetkovine Krvi Kristove 1. srpnja ostavljeno svim ustanovama i crkvama koje u nazivu imaju Krv Kristovu. U razgovoru za Hrvatski katolički radio brat Karlo Petrović iz Družbe misionara Krvi Kristove u petak, 1. srpnja, pojasnio je kako je došlo do ustanovljenja svetkovine Krvi Kristove.
Brat Karlo Petrović naglasio je kako se u cijeloj biblijskoj povijesti spasenja provlači tema krvi i žrtvovanja.
“To vidimo u Levitskom zakoniku koji kaže da je život u krvi. Budući da je Isus Krist za nas darovao svoju krv, znači da je darovao cijelog sebe. To dosad nikad u ni jednoj religiji nitko nije učinio. Uspoređujući s drugim religijama, ne možemo vidjeti da je neko drugo božanstvo sišlo s neba i dalo svoju krv kao što je to napravio Isus. Zbog toga što je Isus apsolut u tome, uvijek možemo zazivati zaštitu Isusove krvi. Ona nas štiti od svih bolesti, a posebice duhovnih. Zato bi bilo dobro početi dan sa zazivima Krvi Kristovoj.”
Prema Petrovićevim riječima, ako se gleda u povijest, može se primijetiti važnost Isusove krvi.
“Kroz rano kršćanstvo vidimo koliko je važno štovanje Kristove krvi. Tako je sveti Augustin, jedan od najvećih crkvenih otaca, iznimno naglašavao važnost Kristove krvi koja je važna za naš duhovni život. Kroz povijest pratimo sv. Bernarda koji također naglašava štovanje Kristove krvi, pa tako i sv. Gertrudu i sv. Katarinu Sijensku. Budući da se pojavila potreba baš za štovanjem Kristove Krvi, 1582. godine biskupija Valencija u Španjolskoj dobiva dopuštenje da liturgijskim čitanjima naglasi važnost štovanja Kristove Krvi. Potom se to polako širilo kroz Crkvu.
Tako je sluga Božji Ivan Merlini, svećenik Družbe misionara Krvi Kristove, predložio papi Piju IX. da se ustanovi blagdan kada bi se slavila Krv Kristova. Taj papa onda u 19. stoljeću određuje prvu nedjelju u srpnju kao blagdan Krvi Kristove, a već papa Pio X. određuje da se 1. srpnja slavi Krv Kristova. Međutim, nakon Drugog vatikanskog koncila nekako se spaja blagdan Krvi Kristove s blagdanom Tijela Kristova te se u četvrtak nakon Presvetog Trojstva slavi svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove (Tijelovo) dok je slavljenje svetkovine Krvi Kristove 1. srpnja ostavljeno svim ustanovama i crkvama koje u nazivu imaju Krv Kristovu.”
U Centru pomirenja Prozorje u Dugom Selu u petak 1. srpnja Družba misionara Krvi Kristova proslavit će svetkovinu Predragocjene Krvi Kristove. Svečanu misu u 18 sati predslavit će riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić. Program proslave počet će u 17 sati euharistijskim klanjanjem i slavljem sakramenta pomirenja.