Povijesni razvoj

Po završetku III. sjednice Drugog vatikanskog sabora, 21. studenoga 1964., papa Pavao VI. u misnom slavlju izjavio je da je presveta Marija “Majka Crkve”, tj. svega kršćanskog naroda, i vjernika i pastira, koji je nazivaju ljubljenom majkom i odredio da “ovim slatkim imenom već sada sav kršćanski narod još više časti Bogorodicu. Otada su mnoge krajevne Crkve i redovničke zajednice počele Blaženu Djevicu štovati kao Majku Crkve. Godine 1974., da bi se poduprla marijanska slavlja svete godine pomirenja (1975.) napisan je i poseban misni obrazac koji je kasnije uvršten u Rimski misal (usp. Zbirka misa o Blaženoj Djevici Mariji, 86), prenosi Zagrebačka nadbiskupija.

Vrijedno je u ovom kontekstu i naglasiti kako je na molbu naše Biskupske konferencije “Sveti zbor za sakramente i božanski kult, br. CD 325/79 od 5. ožujka 1979. prema posebnoj ovlasti Sv. Oca Ivana Pavla II. odobrio za cijelo područje Jugoslavije posebnim blagdanom čašćenje Blažene Djevice Marije kao Majke Crkve. Taj će se blagdan slaviti počevši od ove godine u ponedjeljak poslije blagdana Duhova” (usp. Službeni vjesnik nadbiskupije zagrebačke, 3/1979, 112).

Papa Franjo 2021. godine uvrstio je današnji spomendan kao obavezan u crkveni kalendar.

Likovni prikaz

Blažene Djevice Marije, Majke Crkve, prikazana je ili u molitvi s apostolima na dan Pedesetnice ili kao ona koja širi svoj plašt nad ljude koji se pod njim pronalaze zaštitu. Ovaj potonji prikaz bio je posebno popularan na području današnje Italije od 13. do 16. stoljeća. Također, ovaj prikaz Blažene Djevice koristi se i kako bi se prikazala i kao Majka od milosrđa. Obično Djevica  stoji u sredini, anđeli drže rašireni ogrtač, a ponekad u rukama drži dijete Isusa. Ljudi s lijeve i desne strane kleče ispod njezina plašta, a često predstavljaju različite slojeve društva ili zvanja ili lokalno stanovništvo. Ovakav likovni prikaz Blažene Djevice često su naručivale  ili određene obitelji ili bratovštine, cehovi ili samostani.