Glazbeni i multimedijalni festivali Hrvatske udruge Ars Organi Sisciae protežu se od hrvatskog Pounja i Banovine, preko Siska, Pokuplja, Vukomeričkih Gorica i Turopolja do ličkoga kraja i Jadranskog mora. Svi se festivali održavaju uz medijsko pokroviteljstvo Laudato televizije, Hrvatske katoličke mreže i Novog sisačkog tjednika.

Festivali su, osobito ove godine, vrlo ozbiljno prepoznati i podržani od strane Ministarstva kulture i medija RH, ali i od biskupija, županija, turističkih zajednica i gradova u kojima se održavaju. Unatoč tome, ali i činjenici da je hrvatska udruga Ars Organi Sisciae Sisku lani darovala koncert za Dan Grada posvećen našoj glazbenoj legendi Damiru Kukuruzoviću, i ove godine vrijedni i kvalitetni programi, prepoznati od struke, ostali su bez podrške Grada Siska. Unatoč tome, organizatori i dalje uporno doprinose kulturnom životu grada i ne namjeravaju odustati.

Ulaz na sve festivalske koncerte je slobodan, a oni koji neće moći prisustvovati, mogu koncerte pratiti uživo ili pogledati snimke na www.ars-organi-sisciae.com ili na festivalskom YouTube kanalu Ars Organi Sisciae. Svaki festival ima svoju web stranicu i istoimeni YouTube kanal.

Festivalsku sezonu otvara Međunarodni orguljaški festival Ars Organi Sisciae koji se već 16 godina kontinuirano prezentira vrijednu orguljašku baštinu Sisačke biskupije. Festival se tradicionalno održava u prvom dijelu svibnja, ove godine od 7. – 15. svibnja. Tradiciju orguljanja u sisačkom kraju pratimo od 18. stoljeća, ali su brojne orgulje spomeničke kulturne vrijednosti uništene u Domovinskom ratu ili ih je toliko nagrizao zub vremena da ih se samo hitnom reakcijom može spasiti.

No, neke su župe sačuvale svoje povijesne orgulje i svjedoče o tome kolika je vrijednost sačuvana za naše baštinike. Nažalost, diljem Sisačke biskupije u razornom potresu krajem 2020. godine uništene su mnogobrojne crkve, a njihove su orgulje utihnule. Među njima je i prelijepa barokna crkva sv. Marije Magdalene u Selima, čije su Janečekove orgulje iz 1777. godine bile poticaj za pokretanje ovog festivala, ali i mnoge festivalske lokacije nažalost ni ove godine nije moguće uglazbiti – poput Župne crkve sv. Lovre u Petrinji ili Župne crkve sv. Martina biskupa u Martinskoj Vesi gdje su Hefererove orgulje iz 1881. godine.

Crkva Sv. Ivana Nepomuka nova je crkva u 220. godina staroj župi u Glini, povijesnom gradu gdje je stolovao ban Josip Jelačić i gdje je skladana hrvatska himna. Pred četiri godine crkva je obogaćena najvećim orguljama u biskupiji na kojima redovito održavamo festivalske programe. Ovogodišnji međunarodni orguljaški festival na moćnim glinskim orguljama otvoriti će orguljaš Alen Kopunović Legetin i Klapa Leggero programom pod nazivom „Majčice čuj svoje dječice glas“ koji podsjeća kome je posvećen ovaj festival i zašto je pokrenut baš u svibnju. Slušat ćemo obrade marijanskih pjesama za klapu i orgulje, skladbe Johanna Sebastiana Bacha, Albe Vidakovića, Henrija Dalliera i Franza Xavera Engelharta, ali i Misu za muški ansambl i orgulje, kao i praizvedbu pjesme ‘Pozdrav Gospi Međugorskoj‘ Alena Kopunovića Legetina. Iako moćne i vrijedne orgulje u Župnoj crkvi sv. Lovre još uvijek nisu u funkciji nakon potresa, festivalski program neće zaobići Petrinju gdje ćemo slušati cjelokupni ciklus Bachovih sonata i partita za violinu solo u izvedbi Marca Graziania. Izvedba cijelog ciklusa podijeljena je u dva koncerta koji će biti održani u nedjelju 8. svibnja i u subotu 14. svibnja u 20 sati.

U Bazilici sv. Kvirina u Sisku, u srijedu 11. svibnja uz orgulje ćemo slušat tri trublje i timpani u izvedbi Daria Teskere, Krešimira Fabijanića i Maria Lončara, trublje; Borne Šercara, timpani i Alena Kopunovića Legetina, orgulje. Na programu su Bach, Händel, Telemann, Schubert i dr. Međunarodni gost festivala, francuski orguljaš Olivier Penin, povodom 200-te obljetnice rođenja velikog francuskog skladatelja i orguljaša Césara Francka izvest će koncert na orguljama na kojima je
sam Franck svirao u bazilici sv. Clotilde u Parizu. Koncert će se moći pratiti u četvrtak, 12. svibnja od 20 sati na festivalskim web stranicama i YouTube kanalu. Na programu su djela C. Francka, E. Gigouta, G. Piernéa, C. Debussyja i M. Lešćana.

U Voloderu, u crkvi sv. Antuna Padovanskog na orguljama domaćeg graditelja Antuna Šimenca iz 1863. godine, u petak 13. svibnja nastupiti će orguljašica Katarina Javora i Zrinka Posavec, sopran. Na programu su skladbe Zrinke Posavec na tekstove iz kantuala fratra Ivana Vlahovića Kapušvarca (1737.) koje smatraju najbrojnijim baroknim blagom Slavonije. Festival će u nedjelju, 15. svibnja zaključiti ansambl Projekt Lazarus u prelijepom Pounju, u Hrvatskoj Kostajnici, povodom 400. obljetnice prvotiska zbirke ‘Parnassia Militia" Vinka Jelića (1622.).

Uz kratku pauzu od tjedan dana kreće i 8. Zrin festival koji se od 21. do 28. svibnja održava u Zrinu, Glini, Sisku, Ozlju, Gornjem Viduševcu i Hrvatskom Čuntiću. Festival će ispred ostataka gotičke crkve Sv. Marije Magdalene u Zrinu otvoriti Ansambl Capella Zriniana programom „Fantasia Poetica – Barokna glazba tragom lirike Nikole Zrinskog i Frana Krste Frankopana“. U nedjelju 22. svibnja u Župnoj crkvi Sv. Ivana Nepomuka u Glini nastupit će Pučki pivači KBF-a pod vodstvom maestra Joška Ćalete. U Velikom kaptolu Sisačke biskupije 25. svibnja u 19.30 održat će se promocija romana „Krvavi jarak“ na kojoj će gostovati autorica Antonija Buljan. U Starom gradu Ozlju u četvrtak 26. svibnja koncert pod naslovom „Navik on živi ki zgine pošteno“ izvesti će ansambl Sklad. U petak, 27. svibnja u Župnoj crkvi sv. Franje Ksaverskog u Gornjem Viduševcu koncert će održati gudački orkestar Acoustic project strings. 8. Zrin festival u subotu 28. svibnja u Župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog u Hrvatskom Čuntiću zaključiti će Kalamos kvintet kojeg vodi mladi ukrajinski klarinetist Yaroslav Sadovyy.

Živimo u vremenu kada je pravo umijeće uživati… No, glazba zaobilazi paravan svijesti i ustaljenog načina doživljavanja svijeta, u glazbi nema likova koji mogu predstavljati zid između čovjekove duše i sadržaja s kojim se u umjetničkom djelu ona susreće. Glazba djeluje snažno jer je neobično i još neobjašnjivo povezana s matematikom i kodovima upisanim u ljudsko biće i prirodu. Moć glazbe krije se u sličnosti njezine strukture s čovjekom: ritam, harmonija i melodija imaju veze s tijelom, dušom i duhom. Iako uopće nije nužna za preživljavanje, nešto u nama žudi za njom. Glazba ima moć oplemenjivati, ona odražava kulturno i duhovno stanje društva. Stari su Grci, čini se, imali pravo: kakva glazba, takvi ljudi, takva država… I sad zamislite koliko je potreban Ars Organi Sisciae!!!