"Društvo Sinjali Baška" bila je tema HKR-ovih "Novih valova dobrote" u ponedjeljak, 4. travnja u kojima je gostovala predsjednica društva Sinjali Branka Polonijo, posvećena očuvanju baštine, kulture, ekologije i tradicije otoka Krka. Urednica i voditeljica emisije je Katarina Varenica.
Povod razgovoru jest izložba otvorena u Arheološkom muzeju u Zagrebu o kamenim cvjetovima Baške – mrgarima. Društvo Sinjali osnovano je 2006. godine, a pri odabiru imena vodili su se značenjem riječi”sign” na nekoliko stranih jezika, koja na hrvatskom jeziku znači “znak” ili “simbol”. Društvo je osnovano kako bi na području s kojeg dolazi ostavljalo znakove o onom najvrjednijem u svojoj sredini.
Katarina Varenica (lijevo) i Branka Polonijo (desno)
Bašćanska staza glagoljice
Prema riječima predsjednice Branke Polonijo, Društvo je prvenstveno osnovano u svrhu rada na prvom i najvećem njihovom projektu pod nazivom Bašćanska staza glagoljice. “Imali smo dojam kako velik i značajan artefakt poput Bašćanske ploče nije dovoljno vidljiv i tako smo željeli glagoljicu, koja je očuvala nacionalni identitet hrvatskog naroda, postaviti van crkve. Slova smo namjeravali postaviti na mjesta koja su nama najdragocjenija i najvažnija (stara crkvica iz 5. stoljeća, najširi i najveći hrast, plaža po kojoj je Baška poznata i dr.)”, kazala je Polonijo.
Slova Bašćanske ploče u kamenu koja mogu opipati i doživjeti slijepe osobe / Foto: Društvo Sinjali
Grad Varaždin priskočio im je financijski u pomoć te su odlučili financirati svako slovo s osam tisuća kuna, a grad im je postavio tri uvjeta. “Prvi uvjet bio je inicijal njihova grada (V), zatim slijedi drugi uvjet, zatražili su logo svog grada, i kao treće, zatražili su da se Društvo ugovorom trajno obveže da će njihova skulptura s imenom grada Varaždina biti održavana i uredna”, istaknula je Polonijo i dodala kako se skulptura oblika slova V nalazi na Veloj plaži u Baškoj te je redovito održavana.
Skulptura slova s Bašćanske ploče na otoku Krku / Foto: Društvo Sinjali
Kameni cvjetovi – Mrgari i skupljanje ovaca
“Očuvanje kulturnih dobara, svakako je jedan od većih projekta Društva. Mrgare je prvi puta snimio, opisao i publicirao dr. Berislav Horvatić iz Instituta za fiziku i tada sam, osobno shvatila kako ondje na plaži iznad naših glava postoji jedan novi svijet i počela sam se ondje s kolegama iz Društva redovito penjati te smo otkrili da je oko stotinjak godina prije nas postojala konstantna borba za svagdašnji kruh i meso, a meso je davala ovca. Postoji jedan specifičan način okupljanja tih ovaca od različitih pastira koji su skupljali ovce u središnji tučak (po domaći: ‘sala’, zatvorili ih ondje i prema boji runa utjerivali ih kroz škulje u latice mrgara u koje može stati od 1000 do 1500 ovaca”, ističe Polonijo.
Mrgari izbliza / Foto: Društvo Sinjali
Društvo Sinjali ima želju ponovno probuditi svijest o dragocjenosti i rijetkosti mrgara. “Izložba je priređena s fotografijama koje je snimio naš član, Sanjin Ilić koji ove oblike snima već dvije godine. Namjera nam je da po zadnji put istaknemo kako je vrijeme iscurilo i da smo već zakasnili jer je sve manje potrebe za ovakvom vrstom građevina (za mrgarima)”, naglasila je Polonijo.
Kameni cvjetovi – mrgari / Foto: Društvo Sinjali
Ekologija duha
Polonijo je naglasila kako u vrijednostima koje nam nameću reklame i okolina zaboravljamo na ono što je zaista vrijedno, pa tako između ostalih aktivnosti društvo Sinjali potiče ekologiju duha. “Bez prirode smo ništa. Priroda nas hrani i štiti, bez nje ne možemo opstati. Naša prva velika akcija koju smo organizirali i u koju smo uključili razne dobne skupine, uključivala je čišćenje jednog starog deponija otpada ispod kojeg se nalaze vrijedni izvori vode”, ističe Polonijo i dodaje kako su se u akciju uključili vatrogasci, općina i komunalno društvo – mnogi su im priskakali u pomoć.
Novi valovi dobrote