On nije običan slastičar. On je izumitelj slastica koje su inspirirane književnim djelima i izumitelj hrvatske baklave.  Taj “dobri duh Velike Gorice” makedonski je Albanac koji niz godina gradi mostove između Albanaca i Hrvata i to vrlo uspješnim društvenim angažmanom.

Sreća je, kaže i, zahvalan je dragom Bogu i svojim roditeljima što se nalazi u okruženju Velike Gorice. Njegov otac je prvi put zakoračio na velikogoričko tlo 1946. godine i zajedno sa svojim bratom prvi put otvorio slastičarnicu. Iako je on svoje djetinjstvo proveo u Makedoniji, tamo pohađao gimnaziju i imao želju postati liječnik, život ga je odveo drugim putem. Završio je u Zagrebu Ugostiteljsku školu u Frankopanskoj. To je bila prestižna škola i život ga je nosio naprijed na valovima slastica.

Sve je naučio od svog oca

Govoreći o tradiciji koje je naslijedio o svog oca, prisjetio se i njihovih početaka. “Počeli su s lizalicama koje smo prodavali preko putničkih agencija po cijeloj državi. Pravi posao za njega bio je otvaranje slastičarnice Memy 1. svibnja 1980. godine.

Svoj posao volim i zato me to tjera da uvijek idem korak naprijed.

Jedna od takvih ideja došla mu je u jednoj noći. Bila je to ideja za hrvatsku baklavu. Radio je na njoj 7 godina, a izmišljena je u čokoladi.

Memetali Zenuni kreirao je hrvatsku baklavu / Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL

“Hrvatska baklava je sam Božji proizvod jer ideja mi je došla preko noći, u snu”, otkrio je Zenuni, koji je za tu slasticu nagradu dobio još 2008., a dvije godine kasnije nagrađen je i za svoju tortu “Milka Trnina”. Prvo mjesto osvojio je i na Festivalu slastica Križa i Zagrebačke županije.

Postoji  i bombonjera nadahnuta pjesmom o “turopoljskoj divljoj roži” koju je uglazbio i pjeva ju Siniša Belošević. A kad se govori o slasticama nastalima prema književnim djelima, Zenuni izdvaja slasticu kolač i kup Divlji konj, prema djelu velikog pisca i pjesnika iz Velike Gorice Božidara Prosenjaka.

Borna Marinić i Memetali Zenuni

Ovdje treba istaknuti i njegov društveni angažman jer Zenuni gaji albansku tradiciju i kulturu, ali isto tako želi i hrvatsku kulturu približiti Albancima. Tako je došlo do inicijative da se “Divlji konj” prevede na albanski jezik te da se predstavi i u Albaniji, na sajmu knjiga u Tirani.

To je naša dužnost, kaže. Hrvatska nam je u prvom planu jer tu živimo.

Zenuni dodaje da kao predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine Zagrebačke županije ima punu podršku Grada Velika Gorica. Oni nam puno pomažu i imamo školu – dopunsku nastavu albanskog jezika u Velikoj Gorici. Znači to puno jer je dobra albansko-hrvatska suradnja i na prijevodima knjiga i s albanskog na hrvatski, a objavljen je  i Rječnik albansko-hrvatski.

Uvijek imam i hrvatstvo i albanstvo u duši. Ima smisla ovo življenje jednih pored drugih. To je bogatstvo i vrijednost. I zahvaljujem se dragom Bogu i ljudima na tome.

Iako je u sada  u mirovini, ne miruje. U zdravom duhu, zdravo tijelo, kaže jer smatra da je duh onaj koji pokreće. Pomaže, lijevo-desno i dan prođe, ali svejedno onda na kraju dana “uskače” na svoj bicikl i uživa u brojnim velikogoričkim biciklističkim stazama. Naravno, voli se susresti i sa svojim mladim potomcima, čuti koje su njihove potrebe i njihovo mišljenje, kako se druže, kako se vesele. A slastičarski posao sada polako preuzimaju sinovi i oni nastavljaju tradiciju svojim inovacijama.

Emisiju možete poslušati i pogledati ovdje:

Novi valovi dobrote