Vesna Bosanac rođena je 1949. godine u Subotici, po zanimanju je bila pedijatrica, a na čelo tadašnjeg Medicinskog centra Vukovar došla je u srpnju 1991. godine, objavila je Hina.

Tada se oformljuje ratna kirurgija te uređuje poluatomsko sklonište, što se ubrzo pokazalo opravdanim jer su prve granate neprijateljske JNA i pobunjenih Srba počele padati na bolnicu 15. kolovoza 1991., a 24. kolovoza bolnica je bila meta i avionskog napada. Cijelo vrijeme okupacije Bosanac upravljala je bolnicom u iznimno teškim uvjetima. Od 1040 zaposlenih u Medicinskom centru Vukovar prije Domovinskog rata, do kraja rata u bolnici je ostalo svega 350 zaposlenika.

Cijelo vrijeme agresije ostala u vukovarskoj bolnici

U tri mjeseca obrane Vukovara u bolnici je liječeno oko 4000 ranjenika, a pod teškim uvjetima izvedeno je oko 2250 operacija. Na bolnicu je na dan padalo od 70 do 80 granata, a bilo je dana kada je na nju palo i do 700 projektila. Kroz cijelo vrijeme agresije Vesna Bosanac ostala je u bolnici gdje je dočekala i slom obrane Vukovara nakon kojega je, po ulasku neprijatelja u grad, iz bolnice odveden 261 ranjenik, civil i medicinski djelatnik, od kojih je 200 ubijeno na Ovčari, dok se za 61 osobom još uvijek traga.

O tom zločinu svjedočila je 2008. pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Den Haagu, u postupku protiv Vojislava Šešelja, a bila je svjedokinja i u haškom suđenju Goranu Hadžiću, bivšem predsjedniku tzv. Republike Srpske Krajine, 2013. godine.

Kao svjedokinja optužbe govorila je o višemjesečnoj opsadi Vukovara 1991. i teškom razaranju grada te zločinima nad zarobljenicima. Tijekom agresije na Vukovar svakodnevno je slala apele raznim nacionalnim i međunarodnim institucijama za pomoć vukovarskoj bolnici, ranjenicima i civilima koji su u bolnici našli posljednje utočište, a posljednji je poslala na sam dan sloma obrane grada 18. studenoga 1991.

Boravak u zatvoru

Vesna Bosanac odvedena je zatočeništvo i tri tjedna provela u zatvoru u Sremskoj Mitrovici te još dva dana u Beogradu, prije nego je razmijenjena. U Zagreb je stigla u prosincu 1991. godine.

Nakon rata kao ravnateljica Opće županijske bolnice Vukovara aktivno sudjeluje u obnovi teško stradale bolnice koja je najvećim dijelom završena 2011. s ulaganjem od 200 milijuna kuna.

Primila odlikovanje i povelju Republike Hrvatske

Za velike zasluge 2002. odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske, a 2001. primila je Povelju Republike Hrvatske u ime Opće županijske bolnice Vukovar od hrvatskog predsjednika Ive Josipovića.

Udruga branitelja Podravke u suradnji s drugim udrugama proizašlim iz Domovinskoga rata dodijelila je dr. Vesni Bosanac i Općoj bolnici Vukovar Veliku zlatnu plaketu 2021. za sve što su učinili za dobrobit Hrvatske.

Tribina “Vukovarska bolnica 1991. – pouka čovječnosti”

Prije godinu dana, u svibnju 2021. godine održana je tribina Udruge za Vukovar. Dr. Vesna Bosanac tom je prigodom istaknula kako joj se sve ono što je u ratnim godinama u bolnici doživjela, duboko urezalo u sjećanje i više se nikada ne može zaboraviti. U vrijeme kada se dogodio pokolj u Borovu selu, Bosanac je radila kao mlada specijalistica pedijatrica u ambulanti vukovarske bolnice, a ravnateljicom je imenovana u srpnju 1991. godine. Otkako je srpska vojska napala Borovo selo na početku velikosrpske agresije na Hrvatsku bilo je sve manje osoblja u vukovarskoj bolnici, a osoblje srpske nacionalnosti nije se više pojavljivalo na radnom mjestu. Svakog dana svjedočili su sve težim situacijama, djeca i odrasli su nestajali, a bolnica je primala sve više i više ranjenika. Na početku rata medicinske sestre srpske nacionalnosti potajno su odnosile lijekove, zavoje i ostali liječničke materijale u srpske bolnice i odlazile su s radnog mjesta jer nisu više željele raditi u “ustaškoj bolnici”.

Istaknula je kako je zbog činjenice da će nakon napada na Borovo selo početi rat i da će biti teško izdržati, bila spremna preuzeti vođenje Odjela za pedijatriju i Službu za zaštitu djece i omladine.

“Bilo nas je sve manje, a mi koji smo ostali, odlučili smo ostati s našim braniteljima i uspjeli smo sačuvati puno ljudskih života. Posebno smo bili specifični bili po tome što smo bili jedina bolnica koja je bila u potpunom okruženju, i druge bolnice su stradale (Slavonski Brod, Gospić, Zadar…), ali su ipak imali put za evakuaciju kao i dobavu lijekova i sanitetskog materijala”, kazala je Bosanac.

Video možete pogledati i poslušati na POVEZNICI