Na današnji dan, 21. veljače 1993. godine, komandant 18. korpusa Srpske Vojske Krajine Glavnom štabu u Knin uputio je iz Okučana izvješće koje pokazuje u kakvom bezvlađu i beznađu su živjeli Srbi na okupiranom prostoru zapadne Slavonije.
Pored ostaloga u njemu je stajalo:
„Zakonodavna, sudska i izvršna vlast ne funkcionišu u meri koja obezbeđuje najobičniju sigurnost ljudi, ljudi rezonuju da je Zakon dobra volja, ako ne to onda Zolja’ i nikome ništa [… ] Lakše je ubiti čoveka nego kokoš.“
O nedostatku disciplini i pojavi sve izraženije samovolje već 1992. upozorio je komandant „Posebne jedinice milicije“ koji je naveo kako su pripadnici njegove jedinice sve češće uključeni u nezakonita otuđenja privatne imovine, neovlaštena uhićenja i zatvaranja civila, te kako konzumiraju velike količine alkohola pri čemu dolazi do nekontroliranog korištenja osobnog naoružanja. Bio je to rezultat i oskudice koja je vladala na okupiranom području, a uslijed koje je znatan broj milicijskih i vojnih snaga bio uključen u krijumčarske lance, ponajprije naftom, a zatim i drugim gorivima.
U knjizi Imas puska, imas pistol? povjesničar Ivica Miškulin navodi kako spomenute stvari nisu promaknule međunarodnim promatračima. Primjerice, argentinski veleposlanik pri UN-u Emilio Cardenas, koji je u siječnju 1994. posjetio sektor Zapad koji je obuhvaćao okupiranu zapadnu Slavoniju, zabilježio je izjavu stanovitog Saračevića prema kojoj većina njegovih jedinica “nije regularne naravi, te mu se često otme kontroli”. Osjećaji poput bezizglednosti i besperspektivnosti ubrzo su postali prevladavajući ma u dijelu sektora pod srpskim nadzorom.
“Mladi ljudi ne vide nikakvu perspektivu u mjestu bez moguće privredne aktivnosti i traže mogućnost napuštanja mjesta”, navedeno je u žalbi mještana Jasenovca, “a stari i tako nisu nikom potrebni”.
Prema informaciji iz prosinca 1993. oko 18.000 vojno sposobnih muškaraca otišlo je s užeg prostora zapadne Slavonije u smjeru Srbije ili drugih dijelova Republike Srpske Krajine. Civilni poslovi UN-a hrvatskim su vlastima u travnju 1995. prenijeli rezultate ankete koju su proveli među mladom populacijom (ispitanici su imali između 18 i 22 godine) u srpskom dijelu sektora: ukupno 78% anonimnih ispitanika izjasnilo se kako bi radije živjelo u Zagrebu nego u Beogradu. Srpski dio sektora nije u anketi niti spomenut. Idućeg mjeseca hrvatske snage oslobodile su taj prostor u operaciji „Bljesak“.
Borna Marinić / Foto: HKM
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.