Velika biološka vrijednost Veternice leži u činjenici da špilju naseljava čak 14 zaštićenih vrsta šišmiša, te nekoliko rijetkih i endemskih vrsta podzemnih beskralježnjaka.
Naše današnje odredište je špilja Veternica. Iako bi mnogi radije odabrali suncem obasjana prostranstva Medvednice od njenog mračnog i hladnog podzemlja, špilja Veternica iz mnogo razloga zaslužuje vaš posjet! S više od sedam kilometara razgranatih kanala, Veternica je po veličini šesta špilja u Hrvatskoj, a njezina dužina stalno „raste“ nakon istraživačkih pohoda revnih zagrebačkih speleologa. Međutim, i „obični“ turisti uz vodstvo stručnog vodiča mogu posjetiti prvih 380 metara špilje i otkriti neke od njezinih tajni. Iako na prvi pogled nije tako atraktivna kao neke druge turistički uređene špilje, Veternica se može podičiti brojnim detaljima koji se drugdje rijetko viđaju. Odlučite li se posjetiti Veternicu, vaš će vam vodič skrenuti pažnju na vrtložne lonce, čeljust špiljskog medvjeda, fosilno blato, Kameni slap, Zdenac želja u Koncertnoj dvorani, fosile pradavnih školjaka i ježinaca, itd.
Gosp. Denis Kovačić, stručni savjetnik – edukator u JU “Park prirode Medvednica”, rekao nam je da je špilja Veternica zaštićena 1979. godine kao geomorfološki spomenik prirode. Smještena je na jugozapadnom dijelu Medvednice, udaljena samo 9 km od centra Zagreba. „Veternica predstavlja značajan paleontološki i arheološki lokalitet. Jedno je od najbogatijih nalazišta špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus) te druge pleistocenske faune (kirhberški nosorog, golemi jelen, leopard, spiljski lav, itd.).”
Naš sugovornik otkrio nam je i kako je špilja Veternica dobila ime? „Dobila je ime zbog same prirodne regulacije vjetra unutar špilje (veter-Veternica), po struji vjetra koja se javlja na samom ulazu špilje zbog razlike u temperaturi zraka. Također je važno napomenuti da ovisno o periodu godine ovisi i sama struja vjetra. Dok je ljetno razdoblje iz špilje izlazi struja hladnog zraka, a za vrijeme hladnog razdoblja topla struja zraka.”
U špilji su nađeni ostaci ognjišta i brojni artefakti koje je pripadalo suvremenicima krapinskog neandertalskog pračovjeka, čija starost je utvrđena na oko 40.000 godina. „Špilja Veternica služila je paleolitičkom lovcima kao sklonište ili boravište. U mlađim naslagama Veternice nađeno je nekoliko dobro očuvanih lubanja vrste Homo sapiens, te fragmenti keramike i zemljanih posuda, ukrasa itd. što svjedoči o postojanju “grobnice iz neolitika”. Isto tako, nađeni su neki predmeti iz rimskog doba (svjetiljka uljanica, kopča rimskog vojnika, novčići).”
Velika biološka vrijednost Veternice leži u činjenici da špilju naseljava čak 14 zaštićenih vrsta šišmiša, te nekoliko rijetkih i endemskih vrsta podzemnih beskralježnjaka.
„Potrebno je naglasiti da je Špilja Veternica jedna od značajnijih europskih paleontoloških nalazišta. Vidljiva su brojna nalazišta iz raznih vremenskih razdoblja poput neolitika, brončanog doba, željeznog doba, rimskog perioda, a pronađeni su i nalazi špiljskog medvjeda. Osim toga postoje i brojni dokazi ljudskog života unutar špilje te oruđa kojima su se koristili. Što se tiče životinjskih vrsta tamo žive mnoge vrste dvokrilaca, špiljski konjici, skokuni, babure, Šubartovu špiljsku dvojenogu, veternički lažni štipavac, špiljski trčak, rakušci i dr. Kao najvažnije životinje izdvojili bih šišmiše koji su na neki način simbol špilje Veternice”, rekao je Kovačić te je pozvao slušatelje HKR-a da posjete špilju Veternicu.