Tom prigodom novinar Hrvatskog katoličkog radija Zvonimir Zelenika razgovarao je s prof. dr. Jurom Zečevićem, pročelnikom katedre ekumenske teologije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i tajnikom Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog. U nastavku prenosimo dijelove njihova razgovora.

Na pitanje o značenju susreta, dr. Jure Zečević rekao je da je riječ o susretu prvorazrednog značaja za cijelo globalno kršćanstvo te da Ruska pravoslavna Crkva broji oko 150 milijuna vjernika, što je više nego li ih imaju sve ostale pravoslavne Crkve zajedno.

“Susreću se biskup Rima, papa Franjo, poglavar cijele Katoličke Crkve, koji je do 16. stoljeća, do pojave Reformacije, bio poglavar cijelog zapadnog kršćanstva, a koji je i danas poglavar Crkve koja broji više od milijardu i dvjesto milijuna vjernika diljem svijeta. Njegov sugovornik je Patrijarh moskovski i sveruski Kiril (Ćiril), poglavar Ruske pravoslavne Crkve, jedne od petnaest tzv. ‘(po)mjesnih’ pravoslavnih Crkava koje su u međusobnim kanonskim odnosima i koje u aktualnom trenutku sudjeluju, primjerice, u radu Mješovite međunarodne komisije za teološki dijalog između Katoličke Crkve i pravoslavnih Crkava”, kazao je tada dr. Jure Zečević.

Prvi susret u povijesti kršćanstva

Dr. Zečević istaknuo je kako je ovo bio prvi susret pape i patrijarha u svojstvu poglavara te otkad postoji kršćanstvo. “Predstavnici ruskog pravoslavlja sudjelovali su na općim koncilima koji su pokušali ponovno uspostaviti kanonsko jedinstvo zapadne i istočne Crkve, npr. u Lionu 1274. i u Ferari i Firenci 1439. godine, a Ruska pravoslavna Crkva imala je svoje promatrače i na Drugom vatikanskom saboru. No, kao susret baš poglavara Katoličke i Ruske pravoslavne Crkve, pape i patrijarha u svojstvu poglavara, to je doista prvi susret ne samo od 1054. godine nego i prvi susret uopće, otkad postoji kršćanstvo”, ističe dr. Zečević.

Do 1054. godine postojalo je jedinstvo i zajedništvo istočnih Crkava i Crkve Zapada, no tada su dvojica predstavnika, patrijarh Cerularije i kardinal Humbertus presjekli vezu istočne i zapadne Crkve, zbog čega od te godine postoji raskol sve do danas.

Pažljivo odabrano mjesto susreta

Upitan za mišljenje o mjestu susreta pape Franje i patrijarha Kirila, dr. Zečević istaknuo je: “Ovo odabrano mjesto susreta nije samo posljedica vremenskog i prostornog ukrštanja putova dvojice poglavara, nego je i posljedica toga, što međusobni odnosi između Katoličke i Ruske pravoslavne Crkve još uvijek nisu dosegli tako visoku razinu pripremljenosti da bi se takav susret, bez većih negativnih posljedica, mogao dogoditi u samoj Rusiji. Nešto lakše nego li u Rusiji bilo bi možda susresti se u Rimu ili – još lakše – drugdje u Europi, no u sadašnjem trenutku vjerojatno bi to predstavljao preveliki izazov za one vjernike koji su desetljećima, pa i stoljećima, odgajani u svijesti da su kršćani druge Crkve heretici, krivovjerci i utoliko neprijatelji Isusa Krista, njihove Crkve i njihovog naroda”, ističe.

Kuba je u percepciji i istočnih i zapadnih kršćana na određeni način više neutralna i utoliko prihvatljivija za susret ove vrste…

Dr. Zečević vjeruje da je mjesto susreta spretno i pomno odabrano kako se ne bi izazvale negativne reakcije i posljedice. “Vjerujem da je ne samo iz praktičnih nego još više iz ovakvih, ekleziološko-doktrinarnih i jurisdikcijskih razloga za mjesto susreta, prilično spretno, izabrana Kuba, Havana. Kuba je u percepciji i istočnih i zapadnih kršćana na određeni način više neutralna i utoliko prihvatljivija za susret ove vrste, jer je ta država, kako je poznato, njegovala dobre političke odnose s bivšim Sovjetskim Savezom i današnjom Rusijom i nju se u određenom smislu doživljavalo kao politički Istok na zapadnoj hemisferi. S druge strane, Kuba je istovremeno kulturološki Zapad, jako blizak rodnoj Argentini pape Franje”, naglasio je dr. Zečević.

Velika i sveta sinoda pravoslavnih Crkava – 2016.

Komentirajući vrijeme susreta, dr. Zečević izrazio je radost što do njega dolazi “upravo sada, u vremenu prije održavanja Velike i svete sinode pravoslavnih Crkava koja se treba održati 2016. godine. Skup takvoga značaja na Istoku nije održan još od vremena Drugoga nicejskog koncila, 787. godine, prošlo je dakle otada do danas čak 1229 godina”, kazao je.

U suvremenom, svjetonazorski pluralnom svijetu, sve Crkve, Istoka i Zapada, čine mi se pozvane pokazati više otvorenosti prema kršćanskoj braći u drugim Crkvama.

“Ovaj susret najviših poglavara dviju Crkava, upravo u sadašnjem trenutku, prije te velike svepravoslavne Sinode, budi nadu da će ekumenske odnose između Katoličke Crkve i pravoslavnih Crkava Istoka ubuduće, uz carigradsku patrijaršiju, još intenzivnije njegovati i promicati i Ruska i Srpska i ostale mjesne pravoslavne Crkve. U suvremenom, svjetonazorski pluralnom svijetu, sve Crkve, Istoka i Zapada, čine mi se pozvane pokazati više otvorenosti prema kršćanskoj braći u drugim Crkvama i prema suradnji s njima”, poručio je dr. Jure Zečević.