Andrija je rođen u Betsaidi. Ovaj rođeni brat prvoapostola Šimuna Petra po zanimanju je bio ribar. Najprije je bio učenik sv. Ivana Krstitelja. Isus ga je prvoga pozvao među svoje učenike te ga stoga nazivamo “Prvopozvani”. Doveo je k Isusu svoga brata Šimuna Petra. Nakon Duhova ne spominje se nigdje u spisima. Pripisuju mu se apokrifna “Andrijina djela”. Prema predaji, propovijedao je Evanđelje u Maloj Aziji, Ukrajini, Bugarskoj, Grčkoj i Albaniji. Prema drugoj predaji, evangelizirao je i sam grad Bizantium (kasniji Konstantinopol ili Carigrad, glavni grad Istočnoga Rimskog carstva ili Bizant).

Ikona sv. Andrije

U gradu Bizantu je za prvoga biskupa postavio sv. Stahija. Tako se Andriju smatra utemeljiteljem bizantske ili carigradske Crkve – koja je kasnije postala jednim od pet patrijarhata (majka Crkva) kršćanske pentarhije ili oekumene – uz Rim, Aleksandriju, Antiohiju i Jeruzalem. Carigradska ili bizantska Crkva zato ga štuje kao svoga utemeljitelja, podsjeća đakon Livio Marijan.

Znakovito je da su utemeljitelji dviju najvećih kršćanskih Crkava, Rimske na zapadu i Bizantske na Istoku, bila upravo dvojica braće, Petar i Andrija.

Zbog toga svake godine o blagdanima sv. Petra i Pavla i sv. Andrije izaslanstva tih dviju Crkvi izmjenjuju pohode i čestitaju blagdan papi, odnosno patrijarhu. Sv. apostol Andrija umro je oko 60. godine u Patrasu u Grčkoj i to mučeničkom smrću na kosom križu, pa se takav oblik križa zato zove Andrijin križ.

Križ sv. Andrije koji se čuva u svečevoj katedrali u Patrasu / Foto: greekreporter.com

U Patrasu je i dan-danas velika katedrala posvećena sv. Andriji, a grad ga slavi kao svoga zaštitnika. Moći su mu 356. godine prenesene u Carigrad, a u 13. stoljeću u grad Amalfi. U 15. stoljeću papa Pio II. prenio je njegovu glavu u baziliku sv. Petra u Rim, a papa Pavao VI. vratio ju je 1964. pravoslavnoj katedrali u Patrasu.

Katedrala u Patrasu / Foto: byzantinearch.blogspot.com

U bizantskom menologionu (za svetačke i blagdanske službe) apostol Andrija ima punu službu za Jutrenju i Večernju, a glavne pjesme ili molitve dana – tropar i kondak – ovako ga slave:

TROPAR sv. Andriji, glas 4.: Prvozvani među apostolima i Prvaka rođeni brate, Andrijo, moli Vladara sviju da svemu svijetu dade mir, a našim dušama veliku milost.

KONDAK sv. Andriji, glas 2.: Bogovjesnika zbog muževnosti prozvanog Andrijom i prvozvanoga od Spasiteljevih učenika, uzveličajmo Petrovoga brata; kao što je nekoć njemu, koji i sada nama kliče: Dođite, našli smo Onoga za kojim žudimo!