Časopisi i novine vrijedan su izvor informacija kada je u pitanju Domovinski rat. Stavljajući članke u kontekst stvaramo širu sliku događaja, a novinarski stil omogućuje nam uvid u informacije koje često ne bismo pronašli u dokumentima. Kako bi saznali što se događalo 30. studenog 1991., uzimamo u ruke Slobodnu Dalmaciju izdanu 1. prosinca.

Primirje, s vremena na vrijeme prekidano iz neprijateljskih uporišta pucnjavom iz pješadijskog naoružanja ili pokojom detonacijom, i danas vlada na širem zadarskom području. Vrijeme ovdje, međutim, protječe u očekivanju rezultata razgovora s komandom kninskoga korpusa, a s osobitim se nestrpljenjem čekaju odgovori na dva ovdašnja zahtjeva.

Prije svega riječ je o zahtjevu da se predstavnicima civilnih vlasti, predstavnicima Međunarodnoga crvenoga križa i europskim promatračima dopusti ulazak u Škabrnju i Nadin, hrvatska sela u kojima su agresori prije 12 dana počinili pravi masakr civilnoga stanovništva. Pouzdano se, naime, zna da u tim selima ima stanovnika kojima je prijeko potrebna pomoć, a poznato je da još ima ubijenih mještana i da njihov broj od 48 umorenih čija je tijela jugovojska do sada predala, nije konačan.

Premda je komandi kninskoga korpusa upućen zahtjev i od Međunarodnoga crvenoga križa i od europskih promatrača, konkretnog odgovora još nema. Sudeći prema dimu koji se i jutros dizao iz Škabrnje, lako je moguće da jugovojska odugovlači i onemogućuje ulazak u ta sela dok se iz njih ne odvuče sve što je vrijedno i prikriju tragovi zločina.

Sličnu sudbinu doživljava i zahtjev za obilaskom zarobljenika u kninskim zatvorima. Premda je s komandom kninskoga korpusa bilo dogovoreno da predstavnici Šibenika, Zadra i Splita odu danas na kninsko područje i posjete zarobljenike u tamošnjim zatvorima, posjet je otkazan bez velikih objašnjenja. Zapravo, navedeno je obrazloženje po kojemu se na »praznike ne radi, što je predstavnicima hrvatskih vlasti očigledno promaklo prilikom dogovora vodenih u Pakovu Selu, kada je s jugovojskom postignut i dogovor o obilasku zarobljenika i dogovor o ulasku u Škabrnju i Nadin. Kako svaki praznik ima svoj vijek trajanja, valja vidjeti kad će komanda kninskoga korpusa prestati praznikovati i održati riječ danu na tom dogovoru.

Prema podacima Zapovjedništva Hrvatske ratne mornarice s uzvisine Hum na Visu sinoć je od 21 do 21 i 35 odjekivala žestoka pucnjava lakog pješadijskog oružja. Nakon pucnjave oglasila se komanda okupatorske vojske tvrdnjom da su Višani napali njihovu jedinicu na Humu i da će, ako se to ponovi, odgovoriti svom snagom. Tijekom paljbe po Humu neprijateljski brodovi stacionirani u viškoj luci pogasili su sva svjetla, a vojni patrolni brod 31 je isplovio na pučinu i tek se ujutro vratio u luku. Nemirno je sinoć bilo i u Komiži kojom su odjeknule dvije poprilično snažne eksplozije. Jedna je odjeknula pred stanom vodnika okupatorske vojske Lackovića. Razorila je ulazna vrata, a svi su prozori u stanu u zgradi popucali. Ozlijeđenih nije bilo.

Promjena službene policijske odore, uz ostalo, ima i simboličko značenje, jer se ne radi samo o promjeni ruha već prije svega o promjeni duha redarstvenih snaga Republike Hrvatske. To je rekao predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, obraćajući se djelatnicima Ministarstva unutarnjih poslova na danas održanom predstavljanju novih službenih policijskih odora u zagrebačkom Obrazovnom centru unutarnjih poslova Hrvatske, a u nazočnosti dr. Žarka Domljana, predsjednika Sabora, dr. Franje Gregurića te predsjednika Vlade Ivana Vekića, ministra unutarnjih poslova.

Vi ste predstavnici novoga demokratskog ustroja Hrvatske. Po vašem ponašanju, uljudbi, ophođenju s našim građanima i građanima svijeta, sudit će se o novoj Hrvatskoj, naveo je dr. Tuđman. On je podsjetio na to kako je zadaća redarstva, odnosno policije u svakom demokratski ustrojenom poretku da čuva i brani ustavni poredak, štiti miran život i osigurava miran san svakoga građanina.

Kako se u ratu bude najplemenitiji osjećaji, ali javljaju i najniže strasti, to je, prema riječima predsjednika Tuđmana, zadatak policije da onemogući sve one koji domovinsku krv zlorabe promičući osobnu korist, koji čine nasilje, služe se zloporabama, bave se ratnim zelenaštvom i k tomu još pod službenim odorama. Po njemu, na djelatnicima je MUP-a da iskorijene takve pojave i ne dopuste da se u ratu ruši ugled Hrvatske.

Borna Marinić / Foto: HKM

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.