Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak naglasio je kako Vlada pokušava riješiti nakupljene probleme u sektoru poljoprivrede, pa tako i što se tiče raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Na pitanje o tome zašto Hrvatska konačno nema sređen ukupan popis državne zemlje, Majdak je naglasio da, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj ima 2,6 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta.

Od toga je obradivo 1,5 milijun, a obrađujemo oko 1,1 milijun hektara. Od navedenoga je 70% u rukama privatnika, a 30% državno.

Majdak dodaje: “Upravo smo prema tome usmjerili novi Zakon, kako bismo što kvalitetnije definirali Registar državnoga poljoprivrednog zemljišta i time obuhvatili obradivo poljoprivredno zemljište. 808.000 hektara je državnog, od čega se gotovo 400.000 hektara nalazi unutar šumsko-gospodarske osnove.”

Problematika vlasništva ili najma državnog poljoprivrednog zemljišta

Govoreći o aktualnoj problematici zemljišta koje je bilo u zakupu Agrokora, te izjavama nekih načelnika općina i graodnačelnika da ih Ministarstvo poljoprivrede prisiljava da zemlju daju tvrtkama koje su preuzele poslove koncerna, Majdak je rekao kako to nije istina.

“Jednostavno nije vršen pritisak. Načelnici i gradonačelnici su pozvani na sastanak kako bi im se, sa stajališta novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, odnosno odredbi koje je definirao “Lex Agrokor”, ali i sama sudska odluka, pojasnilo na koji se način može izvršiti prijenos prava i ovlasti, sukladno članku 41. novoga zakona. U tom su dijelu od predstavnika ministarstva, ali i Državnog odvjetništva, pojašnjene  odredbe koje zakon pruža.”

U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, dodao je državni tajnik Majdak, nije definirana samo mogućnost prijenosa prava i obveza, već i druge stavke. I u tom su postupku neki predstavnici jedinica lokalne samouprave izrazili nezadovoljstvo. Stoga je bila sazvana i tematska sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora na kojoj je još jednom od strane Državnog odvjetništva pojašnjeno što znači sudska odluka, što znači “Lex Agrokor”, a na koji se način može kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu izvršiti prijenos prava i obaveza.”

Nastojanja poljoprivrednika u brizi za zemlju

Predsjednik Udruge OPG-a Hrvatske ‘Život’ i docent na osječkom Poljoprivrednom fakultetu Vladimir Margeta u uvodu je naglasio da je zvao brojne poljoprivrednike na gostovanje u istoj emisiji, ali da nitko nije htio doći, bojeći se sankcija od strane državnog aparata.

Govoreći o novom Zakonu o državnom poljoprivrednom zemljištu, izglasanom prošle godine, i s kasnijim manjim izmjenama, Margeta je pohvalio njegove dobre strane. Primjerice, jedinicama lokalne samouprave ponovo je vraćeno pravo na odlučivanje o dodjeljivanju, prodaji i zakupu. Međutim, kako je rekao, “suštinski problem je što je ovo 14. zakon o toj temi otkad je slobodne i neovisne Hrvatske. Država nema viziju što s državnim poljoprivrednim zemljištem. Uopće, taj pojam je relikt iz komunističkog vremena koji ne postoji u zemljama Europske Unije. Država je ovdje pokazala da je jako loš vlasnik i upravitelj.”

Udruga OPG Život od prvoga se dana zalaže za konkretne mjere: “To je revizija svih dosadašnjih koncesija i zakupa koji su dodijeljeni po svim dosadašnjim zakonima, posebno onom iz mandata ministra Jakovine, kada su bez natječaja sredstva izravno dodijeljena stočarima.

Međutim, pravo rješenje zemljišne politike u Hrvatskoj dogodit će se kada to zemljište ne bude državno, nego kada ga privatiziramo i prodamo po jasnim kriterijima i definiranim površinama koje netko može kupiti. Samo vlasnik može u zemlju ulagati i samo vlasnik može iz zemlje izvući ono najbolje.

Za takvu odluku potrebna je jaka politička volja, ali i nacionalni konsenzus. Općenito, kada govorimo o poljoprivrednoj politici – a zemljišna politika je njen temelj – to nije stranačko pitanje nego pitanje opstanka i nacionalne prehrambene ovisnosti.

Registar državnog zemljišta i problemi s kombinatima

Na pitanje o tome zašto Hrvatska konačno nema sređen ukupan popis državne zemlje, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak naglasio je da podaci Državnog zavoda za statistiku navode da u Hrvatskoj ima 2,6 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Od toga je obradivo 1,5 milijun, a obrađujemo oko 1,1 milijun hektara. Od navedenoga je 70% u rukama privatnika, a 30% državno, pa Majdak dodaje: “Upravo smo prema tome usmjerili novi Zakon, kako bismo što kvalitetnije definirali Registar državnog poljoprivrednog zemljišta i time obuhvatili obradivo poljoprivredno zemljište. 808.000 hektara je državnog, od čega se gotovo 400.000 hektara nalazi unutar šumsko-gospodarske osnove.”

Margeta je naglasio i velike probleme koje plodnoj slavonskoj zemlji čine veliki kombinati s velikim površinama obradive zemlje: “Nakon deset ili petnaest godina intenzivne poljoprivredne proizvodnje i provođenja agrotehničkih mjera, za koje se tvrdi da su moderne i suvremene te da potiču razvoj naše poljoprivrede, došli smo u situaciju da nam je tlo za pedeset puta lošije nego je bilo kada su zaprimili tu zemlju, pogotovo što se tiče i humusa i nematoda koje aktiviraju humus i utječu na plodnost tla.

Ugovori o koncesijama se ne poštuju

U ugovorima o koncesiji jasno piše da je koncesionar dužan održavati kvalitetu tla kakvo je zatekao. To su sve problemi koji jasno ukazuju da ovakvom zemljišnom politikom ne možemo očekivati neku bolju budućnost.

Očekujemo da se naprave neki konkretni koraci koji će zaustaviti ove negativne trendove. Nadamo se da će konačno to zemljište, koje je osnovni resurs poljoprivredne proizvodnje, ali i općenito života ljudi, biti iskorišteno na način koji je u interesu cjelokupne zemlje, ali prvenstveno poljoprivrednika.”

Na kraju je Margeta upozorio da je za pokretanje izrade Poljoprivredne strategije RH angažirana konzultantska kuća u kojoj rade činovnici Svjetske banke. Zapitao se mogu li oni zaista kvalitetno prepoznati i ocijeniti sve naše posebnosti.