Naši predstavnici su, na žalost, pripremljeni ispod prosjeka u odnosu na druge zemlje s kojima imam puno bolje kontakte i odnose, rekao je Ivančević ističući da se na početku mandata parlamentarcima obraćaju ciljano, a hrvatskima u kompletu.

U Bruxellesu nemate slučajno oko 950 sjedišta europskih organizacija i interesnih grupa, 20.000 konzultanata i više od 500 lobista

No, od njih 11 dobili su samo četiri pozitivna odgovora, a podsjetio je, uz to, da bi se do donošenja nekih direktiva došlo prolaze godine i godine te brojni i komplicirani pregovori u kojima ne sudjeluje samo politika.

Željko Ivančević

„ U Bruxellesu nemate slučajno oko 950 sjedišta europskih organizacija i interesnih grupa, 20.000 konzultanata koji se bave europskim pitanjima i više od 500 lobista koji lobiraju za nešto ili za nekoga. U tom silno dugačkom procesu imate stotine i stotine skupova, sastanaka, aktivnosti, analiza, utjecaja međusobnih u kojima učestvuju i euro parlamentarci.”

“Na žalost, naši se vrlo rijetko pojavljuju na mjestima gdje se kreiraju zadnji oblici nekih budućih odluka, zakonskih regulativa ili ostvarenja nekih interesa pojedinih grupa ili nacija kada je riječ o nekim užim područjima”, podsjetio je, ali i upozorio, za Hrvatsku katoličku mrežu.

Naši parlamentarci u pravilu nemaju otprije znanje i pripremu, imaju i relativno slabu podršku u ekipama koje ih okružuju te zanemarivo malu podršku, stručnu i lobističku iz svojih stranaka u matičnoj zemlji, a još manje od strane institucija koje bi ih po nekoj logici hrvatskih interesa trebale podupirati, ustvrdio je nadalje sugovornik.

Ista je stvar i s misijama i hrvatskim atašeima, nadovezala se naša kolegica Petrović, ističući, uz drugo, sljedeće:

Ulazak u Europsku uniju 1. srpnja 2013. spasio je Hrvatsku od mnogih loših scenarija, ali ušli smo mimo svih predviđanja jer u konceptu širenja u Uniji nije bilo zamišljeno da bi mi ušli sami u EU. Prijepor se vodio do zadnjega trenutka. Trebali smo čekati naše susjedne zemlje.

„Mislim da je to, stoga, bio velik događaj. S druge strane da mislim kako smo ušli spremni do kraja – nismo. Doduše, nije spremno do kraja ušla niti jedna nova zemlja članica od velikog proširenja 2004. godine, ali nekako nismo uhvatili taj ritam onako kako treba”, rekla je također.

U srži politike je ideja; Europska unija je u jednoj fazi bezidejnosti

EU je nama cilj, a ne sredstvo. I Europsku uniju bi trebalo činiti – smatra nadalje ova politička analitičarka – ono čega u njoj nema zadnjih godina.

Ivana Petrović

„U srži politike je ideja. Europska unija je u jednoj fazi bezidejnosti i kada gledamo što se mjeri među zemljama članicama – stalno se mjere neki BDP-ovi, gospodarski rast, mjere se nekakvi postoci, brojevi”, objasnila je uz poantu:

Ali nigdje nema ideje što je na neki način refleksija činjenice da je Unija već dugo i u krizi lidera. Mi danas u Europi nemamo lidera kapaciteta jednog Helmuta Kohla ili jedne Margaret Thatcher, a ta kriza je najviše nastupila odlaskom Jacquesa Chiraca. On je bio zadnji državnik kojeg bi mogli nazvati liderom.

dr. Višeslav Raos

Dr. Raos je – izdvajamo još – upozorio je na nesrazmjer između onoga što naši parlamentarci obećaju na euro izborima, a to su obično naša nacionalna pitanja, tematika vezana uz Hrvatsku, i onoga za što se poslije zalažu u Bruxellesu.

„Međutim, s vremenom primijetite da se oni bave temama koje zadaje odbor u kojem oni sjede, a kao što znate ti odbori nisu njihov slobodan odabir.”

Prvo se raspodijele – kako se izrazio – ‘o plijenu odbora’ između europskih stranaka, pa onda ako ste vi iz HDZ-a, vidite što je ‘pučane’ dopalo, te oni to raspodijele po veličini nacionalnih delegacija.

Hrvatska delegacija je dosta mala pa naše dopadne ono što ih dopadne te u svome odboru nisu zato što su to silno htjeli ili su jako kvalificirani, podsjetio je i na to ovaj profesor zagrebačkog FPZ-a.