Republika Hrvatska nije mogla mirno gledati kako se narušava njezin integritet. Državni vrh odlučio je odgovoriti na „balvan revoluciju“. Kako Hrvatska nije imala oružane snage zadaća je povjerena polaznicima tečaja Prvi hrvatski redarstvenik koji su tako 17. kolovoza 1990. poslani na prvi zadatak.
Nitko od njih nije znao kamo će biti poslani, no slušajući medije pretpostavljali su da se radi o Kninu. Zamjenik ministra unutarnjih poslova Perica Jurić prisjetio se tog dana:
„Nitko nije znao, nikakva kontrola leta, apsolutno niti jedna osoba nije znala cilj toga putovanja, ni razlog zbog kojega su ti aparati (op. a. helikopteri) došli gore u Šimunsku. Jedan, pa drugi pa treći, pa iz Šimunske opet u Lučko. Pa smo tovarili opet neki materijal, pa smo se onda opet vratili u Šimunsku. Onda smo preko Zagreba letjeli i išli dolje prema jugu. Sletjeli smo u Ogulinu, gdje smo napravili stanku. Kada smo uzletjeli, piloti su dobili informaciju da je odredište Zadar. Potom su se pojavili migovi tzv. JNA s prijetnjom da će rušiti helikoptere ako se ne vratimo natrag. Tako, što se tiče ciljeva našeg putovanja, nitko ne može tvrditi da je znao cilj tog putovanja, ni pravac leta tih aparata. Oni su letjeli ranije i nije to, dakle, bilo ništa neobično, ni iznimno. Ono što su ljudi u Šimunskoj pretpostavljali jest da se ide u Knin, jer je njima Knin bio simbol, izvor tog četništva, tog terora koji je bio izražen prema Hrvatskoj. Oni su htjeli ići tamo obračunati se tim teroristima.“
Helikopteri, u kojima je bilo tridesetak polaznika tečaja, nakon prijetnje vratili su se za Zagreb. Zbog reakcije JNA zamjenik ministra unutarnjih poslova Perica Jurić ocijenio je akciju, koja je ustvari bila blefiranje, uspješnom:
„To što smo mi učinili bilo je na razini blefa. Na razini jedne taktičke varke. To je zapravo bilo nastojanje da se uvjere ljudi, prije svega u hrvatskoj Vladi, da ih se upozori na opasnosti koje nas čekaju. Najveći broj ljudi u hrvatskoj vladi nije vjerovao što može biti. Mislili su sve će ići kao po loju. Kada se dogodio ovaj izgred, dakle, kada je vojno zrakoplovstvo jugovojske zaprijetilo vojnom intervencijom po pripadnicima MUP-a, tada su se ovi dozvali pameti. Postalo im je tada jasno da moraju dati više sredstava za unutarnje poslove koji su tada nosili oba resora, i obranu i javni red i mir, te državnu sigurnost. Dakle, eto, tri resora bila su u jednom. Uglavnom, mi smo tada dobili mnogo više sredstava. Tada smo bili u poziciji i opremanja svojih jedinica, ali sve u okvirima zakonskih propisa. Naime, moja je procjena bila da će se dogoditi ovaj izgred koji se dogodio. Taj je izgred bio za Hrvatsku dobar, jer je on pokazao i prema svijetu i ovdje u zemlji pravo lice jugovojske.“
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.