Naša je Crkva od početaka pratila naše iseljenike u krajeve kamo su iseljavali, a za to se danas brine Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Riječ je o zajedničkom uredu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, koji koordinira djelovanje ukupno 187 hrvatskih katoličkih župa, misija, zajednica i centara po cijelome svijetu.

One su raspoređene u ukupno deset regija: Austrija, Njemačka, Skandinavija, Slovenija, Švicarska, Zapadna Europa, Kanada, Sjedinjene Američke Države, Južna Amerika (s Južnoafričkom Republikom) i Oceanija.

Kako žive Hrvati izvan domovine i kakvu ulogu Crkva ima u očuvanju hrvatske kulture i identiteta u Njemačkoj i Kanadi za Hrvatsku katoličku mrežu posvjedočili su delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina te delegat za hrvatsku pastvu u Kanadi mons. Ivan Vukšić.

Hrvati u Njemačkoj su među onima koji najredovitije odlaze na misna slavlja

Oko 50 tisuća Hrvata dolazi na nedjeljnu misu u oko 300 crkvi diljem Njemačke, posvjedočio je svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije vlč. Ivica Komadina, koji je već dugi niz godina u Njemačkoj, a od 2011. obnaša službu delegata za hrvatsku pastvu u Njemačkoj. Inače, Hrvatski dušobrižnički ured u Njemačkoj je ured triju biskupskih konferencija – Njemačke biskupske konferencije, Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

Ured je odgovoran za komunikaciju među tim biskupskim konferencijama, kao i za upravne poslove te koordiniranje pastoralnim radom u hrvatskim katoličkim misijama u Njemačkoj. Ured je ujedno i sjedište delegata za hrvatsko dušobrižništvo u Njemačkoj.

Susret hrvatskih zborova / Foto: Hrvatski dušobrižnički ured u Njemačkoj

U Njemačkoj postoji više od 90 hrvatskih katoličkih misija i zajednica. “U njima djeluje 96 svećenika na skoro pola milijuna Hrvata koji žive i rade u Njemačkoj. Pastoral je tijekom zadnjih godinu dana otežan zbog koronavirusa i ne možemo zadovoljiti potrebe svih vjernika. Pojedine biskupije ograničile su broj vjernika koji smiju biti na misnom slavlju. U većim gradovima svećenici su slavili više misa kako bi odgovorili na potrebe vjernika”, istaknuo je vlč. Komadina.

Život nije uvijek lagan i sladak u tuđini!

Broj Hrvata u Njemačkoj stalno raste, a od ulaska Hrvatske u Europsku uniju u Njemačku je stiglo više od 50 tisuća Hrvata, naglasio je vlč. Komadina. “Većinom dolaze tražeći posao, no nekada i zbog pomodarstva, misleći da će im u Njemačkoj biti bolje. Ipak, upoznat sam sa slučajevima gdje osobe nisu uspjele pronaći posao i financijski se održati pa su se morale vratiti u domovinu. Također, mnogi rade poslove izvan svoje struke. Život nije uvijek lagan i sladak u tuđini”, istaknuo je naš sugovornik.

U sklopu misija provodi se i katehizacija za djecu hrvatskoga govornog područja. Vjeronaučne susrete vode hrvatski svećenici i redovnice te pastoralni suradnici i suradnice. Zanimljivo je i to da je vjeronauk u njemačkim školama obvezan predmet, no kao i u Hrvatskoj, pripreme za sakramente odvijaju se izvan nastave.

Seminari daljnje izobrazbe za đakone i pastoralne suradnice i suradnike / Foto: Hrvatski dušobrižnički ured u Njemačkoj

“Vjeroučitelji koji predaju vjeronauk u školama surađuju s našim hrvatskim pastoralnim suradnicima. Pripreme za sakramente, kao i u domovini, odvijaju se izvan škole. Iako naša djeca sve manje znaju hrvatski jezik, roditelji ih šalju k nama. Nedavno smo na katehezama imali gotovo isti broj djece koliko ih je bilo kršteno prije desetak godina”, istaknuo je naš sugovornik.

Roditelji prvopričesnika i krizmanika, koji dolaze u hrvatske misije i zajednice, i sami su rođeni u Njemačkoj, ali imaju veliku želju da njihova djeca nauče hrvatski jezik, naglasio je vlč. Komadina. “Oni šalju svoju djecu u naše misije i zajednice čak i pod cijenu toga da ih moraju voziti iz udaljenih mjesta. Vjeronauk se uglavnom održava vikendom u nekoliko skupina. Nažalost, sve je to zbog koronavirusa bilo otežano, no omogućili smo im i poučavanje na daljinu. Također, ovoga proljeća je došlo nekoliko biskupa iz naše domovine kako bi proslavili krizme u našim misijama i zajednicama”, nadodao je.

Obogaćeni smo dolaskom tih ljudi!

Dolaskom nove radne snage u Njemačku su došle cijele obitelji, ističe vlč. Komadina, za razliku od 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća kada su uglavnom dolazili samo muškarci, a tek bi kasnije došla cijela obitelj. “Sada to nije ograničeno zakonom. Tko nađe posao, množe odmah početi raditi jer je Hrvatska članica Europske unije. Također, kako većina naših vjernika iz Bosne i Hercegovine ima hrvatsku putovnicu, i njima su pružene iste mogućnosti”, pojasnio je vlč. Komadina.

Godišnji pastoralni skupovi hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnica i suradnika iz zapadne Europe / Foto: Hrvatski dušobrižnički ured u Njemačkoj

Zbog tih je mogućnsoti, pojasnio je naš sugovornik, na našu radost, a na žalost naše domovine, Crkve i naroda, veliki broj Hrvata doselio u Njemačku. “Obogaćeni smo dolaskom tih ljudi. Osnovna nam je zadaća da naše novopridošle vjernike pokušamo što bolje uklopiti u život i rad hrvatskih misija i zajednica u Njemačkoj. Želimo im pomoći da se integriraju u zajednicu i da tu istu zajednicu obogate”, rekao je vlč. Komadina.

Umirovljenici uglavnom ostaju u Njemačkoj!

Inače, Hrvatski dušobrižnički ured organizira razne pastoralne skupove te sastanke i seminare na područnoj i saveznoj razini. U to spadaju i hodočašća, duhovne vježbe za svećenike i đakone, seminari daljnje izobrazbe za đakone i pastoralne suradnice te suradnike, regionalni pastoralni susreti, godišnji pastoralni skupovi, susreti za mlade, biblijske olimpijade, folklorni festivali, susreti crkvenih zborova mladih i odraslih te susreti hrvatskih studenata u Njemačkoj.

Između ostaloga, organiziraju se i susreti za starije osobe. Naime, prve generacije koje su došle u Njemačku već su otišle u mirovinu pa se stvorila potreba i za takav oblik pastorala. “Mi smo se nadali da će se oni vratiti u domovinu, ali to uglavnom nije slučaj. Iako dio godine provedu u domovini, većina se ipak vraća u Njemačku jer su im tamo djeca i unučad te žele biti s njima”, naglasio je naš sugovornik.

Foloklorni festival / Foto: Hrvatski dušobrižnički ured u Njemačkoj

Vlč. Komadina rekao je i da oko 50 tisuća Hrvata dolazi na nedjeljnu misu u oko 300 crkvi diljem Njemačke. “Samo su Poljaci nešto ‘bolji’ od nas, no njih u Njemačkoj ima tri puta više nego nas. Možemo reći da su Hrvati u Njemačkoj među onima koji najredovitije odlaze na misna slavlja. Ipak, ne smijemo se previše hvaliti jer se radi o samo 10 % vjernika. To je ipak nešto bolje nego u prosječnoj njemačkoj župi, ali i slično kao u velikim gradovima u Hrvatskoj”, pojasnio je.

Da su Hrvati u misijama i zajednicama u Njemačkoj aktivni svjedoči i činjenica da je papa Franjo prošle godine, imenujući nove članove Vijeća za ekonomiju Svete Stolice, izabrao i Hrvaticu koja živi u Njemačkoj Mariju Kolak. Ona je, naime, cijeli život provela u različitim aktivnostima Hrvatske katoličke misije u Berlinu. “Sve se više trudimo i molimo strukture u mjesnoj Crkvi da se naši mladi ljudi više uključe u život Crkve, ali i u one strukture u kojima se donose odluke”, zaključio je delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina.

Hrvati u Kanadi svjedoče ljepotu obiteljskoga života s više djece

Hrvatske obitelji u Kanadi se još uvijek drže na okupu i zagovaraju prave kršćanske vrijednosti, posvjedočio je mons. Ivan Vukšić, delegat za hrvatsku pastvu u Kanadi. Prema statistikama, u Kanadi je oko 200 tisuća Hrvata, a u cijeloj zemlji djeluje 17 hrvatskih župa u kojima služi 19 hrvatskih svećenika i devet redovnica.

Mons. Vukšić u Kanadu je došao nakon Domovinskoga rata nakon što je teško oblio. Kako mu u Hrvatskoj liječnici nisu mogli pomoći, na poticaj svoje sestre, koja je tamo živjela, došao je u Kanadu gdje je uspješno izliječen. Na funkciji delegata za hrvatsku pastvu u Kanadi je već 15 godina i ističe da su hrvatske župe u Kanadi jako dobro organizirane.

Hrvatska župa Oakville / Foto: Katolički tjednik

“Znamo točan broj hrvatski vjernika jer svaka župa ima svoj obiteljski karton. Također, veliki broj nije nigdje prijavljen, a neki su uključeni i u kanadske župe. No, oko 70 tisuća hrvatskih vjernika je izrazito aktivno i oni isključivo žele slaviti misu i primati sakramente na hrvatskom jeziku. Ipak, zbog mladih smo u neke župe uveli i misu na engleskom jeziku”, rekao je mons. Vukšić, ističući da vjernici rado dolaze u hrvatske župe.

Hrvati u Kanadi su jako povezani jedni s drugima!

Svaka župa ima svoju crkvu koje su uglavnom sagrađene donacijama Hrvata, a održavaju se i susreti po pastoralnim centrima, dvoranama i parkovima. Župe dobro funkcioniraju, materijalno dobro stoje i mogu same održavati svoje objekte. Vjernici se često okupljaju na zajedničkom pikniku ili na nogometnim igralištima, rekao je mons. Vukšić, ističući da se oko hrvatskih župa odvija vjerski i kulturni život Hrvata u Kanadi.

“Imamo hrvatske škole koje pohađa oko 330 djece. U njima su zaposlene naše redovnice i učitelji. Hrvati se u Kanadi osjećaju kao da su doma. Tijekom Europskog prvenstva u nogometu na automobilima je bilo toliko hrvatskih zastava da bi čovjek pomislio da dva milijuna Hrvata živi u Kanadi. Sav život Hrvata u Kanadi se odvija u našim župama i pastoralnim centrima – to su mjesta susreta i ljudi se tu okupljaju”, istaknuo je naš sugovornik.

Pastoralni susret hrvatskih svećenika i redovnica SAD-a i Kanade / Foto: IKA

Koronavirus je i u Kanadi onemogućio susrete po župama, no hrvatski svećenici našli su druge načine kako doći do vjernika. Nastojali su biti blizu i hrabrili su vjernike, propovijedajući preko YouTube platforme. Također, molila se krunica, održana su brojna klanjanja, molile su se molitve za naš naroda i za prestanak zaraze. Na različite se načine željelo ljudima dati sigurnost i ohrabriti ih da se ne boje, istaknuo je naš sugovornik.

“Kanada je bila jako stroga po pitanju mjera. Tek su nam nedavno dopustili da slavimo misu s narodom. Sad se polako sve otvara. Mi smo cijelo to vrijeme bili povezani s našim vjernicima. Također, obilazili smo bolnice gdje su se naši svećenici prijavili kao dobrovoljci. Mjesni biskupi su bili jako zahvalni našim svećenicima jer su obilazili bolesnike”, rekao je.

Hrvati u Kanadi svjedoče da obitelj uistinu jest Crkva u malom!

Hrvati u Kanadi su jako povezani jedni s drugima, posvjedočio je naš sugovornik te rekao da će mnogi na ljeto doći baš u Hrvatsku na odmor. “Moram primijeniti da naši ljudi u Kanadi imaju više djece nego u Hrvatskoj. Često imamo krštenja četvrtog ili petog djeteta u obitelj, što u Hrvatskoj i nije baš tako čest slučaj. Sigurno da su materijalni uvjeti u Kanadi bolji, no naši ljudi tamo zbilja vole djecu i obiteljski život im je jako važan. Iako ovaj svijet želi razbiti obitelj, našim je ljudima tradicija jako bitna i svjedoče da obitelj uistinu jest Crkva u malom. Uvijek mi je lijepo vidjeti muža, ženu i brojnu djecu kada dolaze zajedno na misu”, istaknuo je mons. Vukšić.

Hrvati u Kanadi pomažu Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu / Foto: HKS

Svećenici u hrvatskim misijama su pastiri, učitelji, sportaši, socijalni radnici – sve što je potrebno, istaknuo je mons. Vukšić. “Pri našim župama djeluju hrvatski klubovi, škole, zajednice folklora… sve što je dio života. Naši svećenici imaju puno obaveza, a neki čak pišu i pisma preporuke za svoje vjernike prilikom zapošljavanja. U Kanadi se vjeruje Crkvi i svećenicima, a mjesni biskupi su zadovoljni s djelovanjem naših svećenika”, rekao je naš sugovornik.

Hrvati u Kanadi svjedoče ljepotu obiteljskoga život, rekao je mons. Vukšić te nadodao da su, nažalost, obitelji u Kanadi razorene.

“Blagdan Svete Obitelji ustanovljen je u Katoličkoj Crkvi po želji kanadskih biskupa. Tim se blagdanom pokušalo istaknuti važnost obitelji. Naše se obitelji još uvijek drže na okupu i zagovaraju prave kršćanske vrijednosti. Mlade obitelji su iznimno vezane za Crkvu. Tu je Crkva odigrala veliku ulogu. Zahvalni smo Crkvi u Hrvata što je poslala svoje ljude k nama. Hrvatske župe su veliko blago za Hrvate u Kanadi. Bio bi veliki udarac za nas kada bi se neke župe, zbog nedostatka svećenika, morale zatvoriti”, zaključio je delegat za hrvatsku pastvu u Kanadi mons. Ivan Vukšić.