„To zajedništvo nam je pokazalo kako hrvatski iseljenici i njihovi potomci nisu samo socijalni fenomen vrijedan proučavanja ili možda tek potencijalni gospodarski faktor, već živo tkivo našega naroda i kako se, slobodno može reći, dio budućnosti našega naroda s kojim svi trebamo računati”, kazao je vlč. Tomislav Markić.
Nakon razornog potresa na Banovini pomoć je pristizala iz gotovo cijele Europe. Tih dana u prikupljanju pomoći za Banovinu pridružili su se i Hrvati koji žive u Kanadi i Njemačkoj. Kako se pomoć za Banovinu prikupljala u tim zemljama moglo se čuti na međunarodnoj konferenciji “Iseljeništvo i Domovina” koja se nedavno održala u Mariji Bistrici. O tome su govorili nacionalni ravnatelje Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. Tomislav Markić i voditelji Misija mons. Ivan Vukšić i vlč. Ivica Komadina.
Na pitanje koliko je pomoći tih dana stizalo u Hrvatski vlč. Tomislav Markić je rekao da kao što su bili veliki razmjeri štete na Banovini, osobito u Sisačkoj biskupiji, tako su bili veliki i razmjeri pomoći koju je inozemstvo odnosno Hrvatske katoličke župe, misije i centri širom svijeta uputili u Sisačku biskupiju pa i u dijelove zagrebačke nadbiskupije koji su stradali potresu. „Imali smo lijepu prigodu na međunarodnoj konferenciji ‘Iseljeništvo i Domovina’, koja je nedavno održana u Mariji Bistrici, u jednom zasebnom panelu koji je govorio upravo o pomoći Hrvatskih katoličkih misija potresom pogođenim prostorima predstaviti tu pomoć. Prvo sam ja kao ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu pojasnio okvir tih pomoći, kako je do nje došlo, a predstavljen je i rad Hrvatskog Caritasa vezan uz Banovinu i pomoć koja je išla preko Misija. Moram reći da je u roku manjem od 24 sata nakon razornog potresa upućen poziv svim našim župama i misijama u inozemstvu da se uključe u prikupljanje pomoći putem Hrvatskoga Caritas. Tada se istaknula pomoć Hrvatskih katoličkih emisija koje su se uključile izravno financijski i materijalno u smislu hrane, lijekova i drugih potrepština koji su potrebne u takvim kriznim situacijama i taj pomoć bila upućena putem Hrvatskoga Caritas, a čak je veći dio otišao izravno u Sisački Caritas. Moram spomenuti još jedan poseban način nekih redovničkih zajednica koji su u svom okviru provincije ili reda obavili prikupljanje pomoći pa onda kao provincija tu pomoć predali dalje u Sisak”, rekao je vlč. Markić.
Dr. sc. Tomislav Markić na konferenciji je također rekao da su ako ne ranije onda su nedavni potresi koji su pogodili najprije Zagreb, a krajem protekle godine posebno snažno i Banovinu, odnosno Sisačku biskupiju podsjetili na važnost hrvatskoga iseljeništva koje se doista zauzeto uključilo u prikupljanje i slanje pomoći stradalom stanovništvu. „Mnoge je ta situacija i nastalo zajedništvo podsjetilo na vrijeme Domovinskog rata i svekoliku pomoć i podršku upućenu iz iseljeništva”, istaknuo je dr. Markić.
Rekao je također da je hrvatski narod ponovno pokazao da diše s dva podjednako velika plućna krila. „Onima u Domovini, a kada kažem Domovina mislim na Republiku Hrvatsku, ali isto tako i na Bosnu i Hercegovinu gdje su Hrvati također konstitutivni narod, kao i onim drugim plućnim krilom u iseljeništvu, sve snažnijim”, kazao je dr. Markić. Dodao je da nam je to zajedništvo pokazalo kako hrvatski iseljenici i njihovi potomci nisu samo socijalni fenomen vrijedan proučavanja ili možda tek potencijalni gospodarski faktor, već živo tkivo našega naroda i kako se, slobodno može reći, dio budućnosti našega naroda s kojim svi trebamo računati, zaključio je dr. Markić.
Mons. Ivan Vukšić je rekao da su Hrvati u Kanadi počeli prikupljati sredstva da se pomogne stradalima na razne načine jer je u Kanadi tada bio potpuni lockdown. U prikupljanje se uključilo 17 župa i sredstva su poslana u Hrvatski Caritas.
Vlč. Ivica Komadina je istaknuo da su oni također uputili jedan dopis svim Hrvatskim katoličkim misijama u Njemačkoj i zajednicama da se uključe u prikupljanje pomoći i na to potaknu vjernike. Prikupljeno je 204 tisuće eura, a u međuvremenu su se u Njemačkoj pokrenule i pojedinačne akcije.