Jučer smo vas podsjetili na Dan hrvatske diplomacije, uspostavljen u spomen na pismo pape Ivana VIII. hrvatskom knezu Branimiru 879. godine, kojim mu je priznao vlast nad cijelom zemljom Hrvatskom. To je, u tadašnjim okvirima, bilo prvo međunarodno priznanje hrvatske državnosti. U tome je veliku ulogu imala diplomacija Svete Stolice.

Stvaranje Države Vatikan

A kako je došlo do stvaranja Države Vatikan? Stoljećima prije ujedinjenja Italije, Papinska je država obuhvaćala prostor cijele središnje Italije, odnosno prostore današnjih talijanskih pokrajina Umbrije, Lacija, Romagne i Marche. Ujedinjenjem Italije sredinom 19. stoljeća, papinski teritorij sveden je na grad Rim, a kasnije je još sužen. Nakon što su francuske snage pod vodstvom Napoleona III. 1870. godine zauzele Rim, odnosi između Italije i Vatikana ostali su napeti idućih šezdeset godina, a pape su sebe smatrali zarobljenicima unutar Vatikana.

Vatikan iz zraka / Foto: povijest.hr

Rimokatolička Crkva često se protivila odlukama talijanske vlade i pozivala katolike da ne glasaju na izborima. Tek 1929. uspostavljeni su normalni odnosi između Italije i Vatikana. Tako je Mussolinijeva fašistička vlada 11. veljače 1929. s crkvenim predstavnicima potpisala sporazum kojim su točno određene granice države Vatikan. Time je stvorena danas najmanja država na svijetu, površine samo 44 hektara. Sporazum je ratificiran 7. lipnja 1929.

Nova država je, osim glavnine teritorija na Vatikanskom brežuljku u Rimu (oko bazilike Sv. Petra), dobila i niz posjeda unutar Italije, koji su u vlasništvu Svete Stolice i imaju sličan ekstrateritorijalni status kao strana veleposlanstva u nekoj zemlji.

Ti posjedi su, primjerice, poznati Castel Gandolfo (ljetna papinska rezidencija jugoistočno od Rima), zatim važne bazilike u Rimu, te niz sveučilišnih zgrada i palača u Rimu u kojima sjedište imaju institucije Katoličke Crkve. Navedeni ugovor, kojim je formiran Vatikan, naziva se tako prema Lateranskoj palači u Rimu, u kojoj su pape imali sjedište prije preseljenja u Vatikan. U ime Svete Stolice Lateranski ugovor potpisao je državni tajnik kardinal Pietro Gasparri, a u ime kraljevine Italije sam Benito Mussolini.

Potpisivanje Lateranskog ugovora / Wikipedia

Državni ugovor, konkordat i financijska nagodba

Lateranskim ugovorom riješen je spor talijanske države i Svete Stolice nastao 1870., nakon pripojenja Papinske Države (s Rimom) Italiji. Lateranski ugovor sastoji se od državnog ugovora (Trattato di Stato), konkordata (Concordato) i financijske nagodbe (Convenzione finanziaria). Njime je talijanska država priznala državni suverenitet Svete Stolice, Vatikanski Grad (Città del Vaticano) kao novu državu i papu kao državnog suverena te potvrdila katoličku konfesiju kao državnu religiju u Italiji. Papa je zauzvrat priznao Rim glavnim gradom Italije.

Konkordatom se Svetoj Stolici priznaju duhovne ovlasti; primjerice, crkveni brak ima pravnu jednakost s civilnim brakom. U pitanju naknade za izgubljenu Papinsku Državu, novoj državi bilo je doznačeno, u gotovini i zajmu, ukupno 1.750 milijuna lira. Nakon pada monarhije, Lateranski ugovor prihvatila je 1947. i Ustavotvorna skupština Italije, pa su na tom temelju utvrđeni odnosi talijanske države i Katoličke Crkve i u republikanskom ustavu od 27. prosinca iste godine.

Povijest je, kažu, učiteljica života. Možda ne bi bilo loše češće zaviriti u nju, pogotovo s obzirom na nove okolnosti u hrvatskom društvu.