Naš današnji gost živi u Beču, a smatra se Hrvatom i Austrijancem. U Hrvatsku je došao 1994. i boravio sve do 2004. Od početka dolaska u Hrvatsku radio je u organizaciji maltepškoga višteskoga reda koji u Hrvatskoj nema veliki broj članova, a predstavnik je i udruge Malteser Hrvatska.

Kod nas je malteški red malo poznat.

“Rekao bih da je do 1526. u Hrvatskoj su ljudi znali tko su ivanovci, članovi reda sv. Ivana Krstitelja po kojem red nosi ime. Onda se to izgubilo za mnogo godina, a vratili smo se u Hrvatsku 1991. godine i postali smo aktivni kao dio najstarije unitarna organizacije koja još danas postoji. Red je nastao u sredini 11. stoljeća. I dalje smo suvereni kao država. Red ima organizacije, vladu, ambasadore. Sjedište Vlade je u Rimu.  Više od sto zemalja u svijetu je priznalo malteški red i našu Vladu što omogućuje naš karitativni rad. Ponekad i u nekršćanskim zemljama ulazimo tamo kao država s našim ambasadorom i pokušavamo pregovarati uvjete pod kojima mi možemo raditi i djelovati. Od samog početka laičkog reda imamo dvostruku dimenziju. Mi branimo vjeru, ali i u praktičnom životu pokušavamo pomagati siromašnima.

“Na prostorima Hrvatske u Varaždinskoj biskupiji ima najviše Roma. Gospodin Franz je stupio u kontakt s biskupom Mrzljakom koji se mnogo veselio kada nas je vidio. Centar smo uskoro, usprkos hrvatskoj birokraciji, otvorili i to u veljači ove godine. Centar radi, a cilj je da se oni mogu integrirati u društvo. Uz to, centar ima i pastoralnu funkciju. Pripremamo djecu za sakrament prve pričesti, krizme. Učio sam od pape Franje da su djeca naša budućnost. Nije važno odakle su. Trebamo uložiti u našu budućnost”, rekao je Georg Eltz.

“Mislim da se najlakše i nabolje započinje sa djecom. Mi imamo tamo nekoliko učenika kojima smo pomogli da usavršavaju svoje školovanje i danas rade i u Hrvatskoj i vani. Vidimo da djeca brzo uče, žele i ako to možemo podržavati onda mislim da je najisplativiji posao koji možemo napraviti. Imamo situaciju i da nam se jave roditelji neromske djece i pitaju nas ima li mogućnosti da i njihova djeca mogu sudjelovati i obrazovati se u Centru. Mislim da je kulturni identitet neka vrsta luksuza koju možete imati ako prethodno imate za život. Moramo dati djeci šansu da se uopće razvijaju. Nadamo se da će djeca jednoga dana kada u školi uspiju, da će se sjetiti i sačuvati svoju kulturu i jezik, ali mislim da onima koji su najsiromašniji da im pomognemo za život,” istaknuo je Eltz.

“Ako vidite da negdje treba pomoći, nemojte razmišljati tko su oni kojima je potrebna pomoć. Tada pomognete, ne pitate tko je i kojim jezikom govori”, zaključio je naš današnji gost.

Novi valovi dobrote