Blaženim ga je proglasio njegov dugogodišnji suradnik i nasljednik papa Benedikt XVI. Učinio je to 1. svibnja 2011. godine, na nedjelju koju je upravo blaženik posvetio Božjem milosrđu. Već u prvim danima nakon njegove smrti osjećalo se u zraku ozračje svetosti i Božji je narod na mnoge načine pokazivao svoje čašćenje prema njemu. To se i ostvarilo na nedjelju Božjega milosrđa 2014. kada ga je papa Franjo, zajedno s Ivanom XXIII., proglasio i svetim.

Svetac već za života – kojeg se Crkva danas spominje – studirao je na sveučilištu u Krakowu, no kada su ga nacisti zatvorili 1939., mladi Karol do 1944. radi u kamenolomu i kemijskoj tvornici kako bi zaradio za život, te izbjegao deportaciju u Njemačku. Svećenički poziv osjetio je 1942. U tajnosti pohađa predavanja na Teološkom fakultetu. Istodobno, jedan je od promicatelja ‘Rapsodijskog kazališta’ koje je također djelovalo u tajnosti. Nakon rata nastavlja teološki studij sve do svećeničkog ređenja 1946. godine. Poglavari ga, svjesni njegovih talenata i iznimne sposobnosti, šalju na doktorski studij u Rim. Nakon dvije godine vraća se u Poljsku gdje obavlja službu studentskog kapelana u Krakowu, a kasnije postaje profesorom morala na krakowskoj bogosloviji i Teološkom fakultetu u Lublinu. U 38-oj godini života Wojtyła postaje najmlađi poljski biskup. Papa Pavao VI. imenuje ga krakowskim nadbiskupom za vrijeme Drugoga vatikanskog sabora na kojem je pružio važni doprinos u izradi konstitucije ‘Gaudium et spes’. Pavao VI. 1967. nadbiskupa Wojtyłu kreira kardinalom.

6. kolovoza 1978. papa Pavao VI. umire i nasljeđuje ga – ali samo na 33 dana – kardinal Albino Luciani koji uzima ime Ivan Pavao I. On je pak umro u noći s 28. na 29. rujna i već 14. listopada otvaraju se nove konklave. Dva dana kasnije, 16. listopada, Karol Wojtyła izabran je za Papu. Nakon punih 455 godina izabran je netalijan, ali i prvi slavenski papa u povijesti. Wojtyła je uzeo ime dvojice svojih prethodnika – Ivan Pavao II.

Za vrijeme pontifikata bio je na 104 apostolska putovanja. Treći posjet Hrvatskoj u lipnju 2003. bilo je njegovo 100. putovanje izvan Italije. Pohodio nas je još 1994. i 1998., kada je blaženim proglasio kardinala Alojzija Stepinca. Objavio je 14 enciklika, 41 apostolsko pismo te nekoliko knjiga. Proglasio je velik broj svetaca i blaženika, nadmašivši u tome sve svoje prethodnike zajedno. Održao je brojne konzistorije na kojima je kreirao više od dvije stotine kardinala, a s njim se ukupno srelo više od 300 milijuna ljudi. Utemeljio je Papinsku akademiju za život, Papinsku akademiju za društvene znanosti i ustanovio Svjetski dan bolesnika i Svjetski dan mladih.

U subotu, 2. travnja 2005. godine, u 21 sat i 37 minuta, u času smrti Ivana Pavla II. u privatnim vatikanskim odajama, uz njega su u duhu i molitvi bili vjernici širom svijeta, osobito stotine tisuća na Trgu sv. Petra. Čitav svijet te je trenutke pratio putem medija. Blagdan sv. Ivana Pavla II. obilježava se 22. listopada kada je 1978. prvi puta slavio misu kao poglavar Katoličke Crkve.