Krndija, niska planina u središnjem dijelu Slavonije, smještena je istočno od Papuka na koji se nadovezuje, odnosno južno od Dilj gore od koje je odijeljena rijekom Londžicom. Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok u dužini oko 30 kilometara. Njezina zapadna granica planinski je prijevoj između vrhova Češljakovački vis na Papuku i Kapovca, krndijinog najvišeg vrha.

Vrh Kapovac šumovit je baš kao i cijela Krndija. Na njegovu vrhu nalazi se izdaleka uočljiv televizijski odašiljač s čije platforme se pruža vidik na Đakovštinu, Podravinu i Požešku kotlinu.

Krndija, vrh Kapovac / Foto: HPS /

Zapadni dijelovi Krndije dio su Parka prirode Papuk, pretežno je prekrivena bukovom i hrastovom šumom dok su joj prigorja pod voćnjacima i vinogradima. Presijecaju je ceste Našice–Slavonski Brod preko prijevoja Gradac (355 mnv) i Orahovica–Kutjevo.

Krndijom prolazi i najduži slavonski planinarski put dug 300 kilometara, za ljubitelje boravka u prirodi na dva kotača Krndija nudi mnogo biciklističkih staza, a na njoj je i atraktivno sportsko penjalište. Zanimljiva je i kružna ruta Lovački vis kojom se kreće iz sela Seona do vrha Lončarski vis (482 mnv). Ruta uključuje posjet srednjovjekovnoj utvrdi Bedemgrad.

Krndija nije poznata samo po svojim šumama nego i po brojnim povijesnim utvrdama, njezin Ružica grad ubraja se u najpoznatije i najvelebnije hrvatske utvrde. Nekoć je Ružica bila grad s dvorom i tvrđavom s gotičkom crkvom u čijem podnožju su bile plemićke kurije. Do Ružica grada vodi planinarska staza koju ljubitelji boravka u prirodi rado posjećuju.

Ružica grad / Foto: PP Papuk /

Drevna pučka predaja govori kako se na mjestu današnje utvrde Ružica grada nalazilo okupljalište vila. Neki tadašnji moćnik baš je na tom mjestu htio sagraditi grad, no preko noći vile su srušile sve sagrađeno. Bijesni graditelj iznova je dao sagraditi zidine koje su vile i opet srušile. Isti scenarij ponavljao se nekoliko puta sve dok uporni moćnik nije u mrežu, koju je dao razapeti oko gradilišta, uhvatio najljepšu od svih vila, njezino ime je bilo Ružica. Za osvetu moćnik je dao zazidati vilu Ružicu u temelje grada koji svoje ime zahvaljuje upravo njoj.

Krndija, Planinarski zemljovid / Foto: HGSS /

Eko kutak

Ekološki otisak je jedini pokazatelj koji uspoređuje iskorištavanje ili potražnju pojedinaca, vlada i poduzeća prema prirodnim resursima s onim što Zemlja može obnoviti. Opisuje se i kao mjera ljudskih zahtjeva prema ekosustavu Zemlje te odnos ljudi prema prirodi, zatim kao mjera koja pokazuje koliko je svakoj osobi pojedinačno potrebno površine da zadovolji svoje potrebe u hrani, stanovanju, energiji, transportu ili odlaganju otpada, a treća verzija govori da je to kvantitativna mjera koja pokazuje koliko države, regije, gradovi, pa i pojedinci stvaraju pritisak i troše planet Zemlju te koliko taj pritisak prelazi granice održivosti.