Razgovor dr. Klaudijom Bumci, urednicom Albanskog programa Radija Vatikan i bivšom profesoricom na Papinskom sveučilištu Gregoriani, donosi novi broj revije Kana. U razgovoru se dr. Bumci osvrnula među ostalim na stajališta prema ženama u Crkvi, osobito u stajalištima pape Franje.
O pokušajima i nastojanjima pape Franje oko poboljšanja životnih uvjeta i vrednovanja sposobnosti žena u ustanovama Svete Stolice i Države Vatikana za novi broj revije Kana Aldo Sinković razgovarao je s gospođom Klaudijom Bumci, urednicom Albanskog programa Radija Vatikan i bivšom profesoricom na Papinskom sveučilištu Gregoriani. Rođena u Tirani, gdje je u doba Envera Hoxde, nakon završenih sveučilišnih studija, uz nemale teškoće radila na Fizičkom nuklearnom institutu, a nakon propasti komunističkog režima, uspjela je odseliti se u Italiju i zaposliti na Radiju Vatikan, gdje već godinama radi u redakciji Albanskog programa i ustrojstvima novog sustava medijske ustanove Svete Stolice Vatican news.
U razgovoru se dr. Bumci osvrnula među ostalim na stajališta prema ženama u Crkvi, osobito u stajalištima pape Franje.
„Papa Franjo u više je navrata dao na znanje da vjeruje u ženski genij. Učinio je to ne da podupre feministička stajališta, nastojeći uzdignuti žene samo zato što su žene i ne misleći da žena može zauzeti mjesto muškarca, preuzimajući na neki način manire i stavove muškarca kako bi bile primijećene u svojem radu, nego smatrajući ženu kao komplementarnu i jednaku u Božjim očima, koji je svima podao jednako dostojanstvo“, ističe Klaudija Bumci te dodaje da je u govoru Papinskom vijeću za kulturu 7. veljače 2015. Papa tražio veći udio žene, počevši u Crkvi: „Potrebno je pronaći kriterije i nove načine kako bi se žene osjećale ne kao gosti, već posvemašnji sudionici u različitim sredinama društvenog i crkvenog života. Crkva je ženskog, a ne muškog roda. To je izazov koji se ne može više odgoditi.”
Žene su uvijek, već od početka, bile važne za Crkvu
„Papa nije pozvao redovnice da služe samo u Crkvi nego i na ostalim područjima društvenog života, ne kao sluškinje, već da rade ravnopravno s muškarcima na dobrobit čovječanstva“, dodala je.
Na pitanje kako papa Franjo zamišlja ulogu žene u Crkvi i u društvu, Klaudija Bumci ističe:
„Zapravo žene su uvijek, već od početka, bile važne za Crkvu. Dosta je misliti ne samo na Mariju, već i na brojne svetice, koje su ostavile duboke tragove u povijesti svijeta. Neke su od njih pape uvrstili i među crkvene oce. Četiri su proglašene i zaštitnicama Europe. Papa Franjo dakle ne uvodi neke novine o ulozi žena u Crkvi, već želi promjenu mentaliteta, odnosno ne napisane stranice kojima se ženama daje važnost i život u kojemu žene zadobivaju veću ulogu. Prema mojemu skromnom mišljenju, to je vijest. A oni koji ga kritiziraju zbog uloga povjerenih ženama u Vatikanu, odgovorila bih: tko nikad ne započne, nikada neće nešto postići.“
Papa Franjo ne uvodi neke novine o ulozi žena u Crkvi, već želi promjenu mentaliteta
Osvrnula se i na vlastito iskustvo novinarke u Vatikanu i profesorice na Papinskom sveučilištu Gregoriani.
„Već od početka sam osjetila da su na Radiju Vatikan sa mnom postupali bolje negoli na drugim radnim mjestima, s poštovanjem i obzirnošću. Pomogli su mi da prođem put rada i osposobljavanja, što mi je omogućilo da se brzo uklopim ne samo u Albanski program, čiji sam i ja dio, već i u različite vrste mojeg zanimanja te sam se tako uspjela brzo uklopiti i razviti veze i suradnju s programima na talijanskom, engleskom jeziku i drugim jezicima. Sudjelovala sam u izravnim prijenosima tijekom Velikog jubileja 2000., pripremala vijesti o migrantima te vodila poseban prijenos za vrijeme raspada bivše Jugoslavije, posebno u doba oružanih sukoba na Kosovu. Sve mi je to omogućilo da steknem nova iskustva i ohrabrilo me u mojim pothvatima kao žene, čemu se pridružilo i osnivanje obitelji i porođaj. Moram priznati da Vatikan jamči osoblju prava kako bi mogli smireno živjeti. Uvjerena sam da papa Franjo nastoji vrednovati i najskrivenije unutarnje kvalitete žena. Vjerojatno sam imala i sreće“, otkrila je Klaudija Bumci, čiji razgovor za Kanu u cijelosti potražite u tiskanom ili eIzdanju revije.