Viceguverner HNB i predavač na Hrvatskome katoličkom sveučilištu dr. Roman Šubić predstavio je rezultate nedavnog istraživanja o financijskoj pismenosti mladih koji su najugroženija skupina. HKS je okupio interdisciplinarni tim koji je anketirao 1700 studenata sa 35 fakulteta iz sedam hrvatskih gradova. Rezultati su pokazali da je 44% odraslih financijski pismeno, što nije loše, ali prosjek EU je 52% i tome treba težiti. Dodao je da su mladi najranjivija skupina zato što ulaze na tržište rada i suočavaju se s teškim izazovima, a tijekom školovanja nisu dovoljno educirani po tom pitanju.

Dr. Dajana Barbić s Ekonomskog fakulteta naglasila je da su te vještine nužne za život. Kako je rekla, bez tih znanja teško je imati ispravan stav prema financijama te je edukaciju svakako potrebno uvesti u srednje i osnovne škole.

Dr. Tomislav Ridzak iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih ulaganja podsjetio je da je uloga Agencije nadzor nad financijskim ustanovama i briga da svi rizici za korisnike budu jasno i nedvosmisleno prikazani. Objasnio je da dio svojih sredstava mirovinska društva moraju ulagati u programe financijske pismenosti te dodao: “Loša financijska pismenost dovodi do nebrige za mirovinu. Zato bih preporučio mladima da počnu štedjeti odmah čim počnu raditi. Kasnije je prekasno!”

Viceguverner Šubić naglasio je da se u ovom trenutku najbolje dobro informirati i od klasične štednje okrenuti različitim ulaganjima druge vrste, primjerice mirovinskim društvima, osiguravajućim društvima, dionicama i obveznicama. “Međutim, sve to treba jako dobro proučiti. Usto, nenamjenski krediti imaju značajnije više kamatne stope. Prekoračenje po tekućem računu isto je vrlo skupa vrsta kredita”, upozorio je dr. Šubić.

Dr. Barbić je naglasila da prečesto impulzivno trošimo novce:

Najbolje je sastaviti osobni proračun i izračunati koliko možemo i za što trošiti. Tako ćemo imati pregled nad računima, odlučiti što i gdje možemo ‘rezati’ i napraviti vlastiti fond štednje.”

Šubić je dodao da su, osim kvantitativnog dijela, važan dio prije spomenutog istraživanja bile i fokus grupe, u kojima se došlo do zanimljivih podataka: “Mladi se zanimaju za teme, ali su neodlučni oko ulaganja i investiranja. Najveći problem im stvara neučinkovita birokracija i korupcija.”

Na pitanje o 265000 građana koji su trenutno u blokadi i o tome da su obiteljske financije često uzrok svađa, Barbić je naglasila da problem blokiranih ima više uzroka, ali i zaključila: “Financijska pismenost može izliječiti više problema. Osobe koje su financijski pismene, koji posjeduju financijska znanja i vještine i pozitivan financijski stav imaju vćee šanse naći i zadržati posao i veće šanse da će ostvarivati veći dohodak. Tako da možemo reći da bi financijska pismenost zaista mogla izliječiti više problema koje muče hrvatsko društvo.”