Povijest jednog od najstarijih gradskih spomenika arhitekture

Otkada postoji Gradec, današnji zagrebački Gornji grad, u njegovom je središtu bila crkva sv. Marka što dokazuje i groblje uz nju iz 11. stoljeća. U vrijeme župnika Blaža, 1423. godine crkva je dobila oblik trobrodne dvoranske crkve u dimenzijama koje je zadržala do danas. Iz tog vremena ostao je glavni južni portal sa stilskim karakteristikama kasne gotike, pred kojim su prva četiri predsjednika Republike Hrvatske polagala prisegu.

Crkva je u 16., 17. i 18. st. stradavala od požara i potresa. Nizom popravaka polako je mijenjala svoj izgled. Pred oltarom Svetoga Križa gradski suci i hrvatski banovi prisezali su da će obdržavati zakone.

Zagrebački biskup Ivan Paxi je 1771. želio srušiti crkvu jer je bila pretijesna te je predloženo da crkva sv. Katarine postane župna. Od rušenja ju je spasio car Josip II., koji je zaključio da je to solidno građen spomenik koji se mora sačuvati. Gradski zastupnici su 1805. opet odlučili srušiti crkvu, ovoga puta tomu su se oduprli biskup Maksimilijan Vrhovac i župnik Karvančić.

Na prijedlog biskupa Strossmayera nacrte za obnovu izradio je Friedrich Schmidt, a preradio ih je njegov učenik Herman Bollé, koji je između 1878. i 1882. izveo radikalnu obnovu u neogotičkom slogu. Crkvu je 29. listopada 1882. posvetio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Mihalović.

Od 1922. do 1937. trajala je sljedeća obnova crkve. U njoj su sudjelovali župnik Svetozar Rittig, konzervator Gjuro Szabo, arhitekt Bruno Bauer, inženjer Karlo Šefček, slikari Jozo Kljaković i Ljubo Babić te kipar Ivan Meštrović koji su doprinijeli uređenju unutrašnjosti crkve i dali joj današnji izgled.

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

U Domovinskom ratu prilikom raketiranja Banskih dvora crkva je oštećena, a teško je stradala i u potresima 2020. godine.

Župnik Vladimir Magić rekao je da je crkva popucala na više mjesta. S vanjske strane oštećen je krov, a srušio se i zabatni završetak iznad južnog portala. U unutrašnjosti je otpao dio žbuke i pozlate, zidovi su popucali, a svod je teško oštećen i na nekim se dijelovima odvojio od zida. Potres u prosincu dodatno je oštetio crkvu i postojeće pukotine su postale veće.

Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Da bi crkva bila sigurna za održavanje misnih slavlja i dijeljenje sakramenata potrebno je injektirati pukotine na svodu i sanirati oštećenja nosive konstrukcije te crkvu ojačati protiv potresa, smatra župnik Magić. Zbog svega, liturgijska slavlja trenutno se služe u kapeli sv. Fabijana i Sebastijana.

Kulturna baština Sv. Marka – djela Ivana Meštrovića, Joze Kljakovića i Ljube Babića

Crkva sv. Marka je najstarija župna crkva u Zagrebu i jedan od najstarijih gradskih spomenika arhitekture. Smještena je u zaštićenoj povijesnoj urbanoj cjelini, između Hrvatskoga sabora i Banskih dvora.

Zidne slike u lađi i svetištu s ciklusom iz života Kristova, a u kapeli s temama iz hrvatske povijesti izveo je Jozo Kljaković. Oltare, ambon i krstionicu oltare izradio je naš svjetski poznati kipar Ivan Meštrović. Posebno se ističu „Pieta“ tzv. „Hrvatska Bogorodica“ na oltaru Svetoga Križa, stipes s mrtvim Kristom, reljef sv. Marka i raspelo u svetištu. U sakristiji su tri slike Ljube Babića, triptih s temama iz života Kristova tzv. „Hrvatski Božić“.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Crkva je spomenik kulture i riznica sakralne umjetnosti. U crkvu su kršteni i vjenčani mnogi vjernici koji nisu župljani, a koji su za vrijeme komunizma na taj način željeli posvjedočiti svoju vjeru i hrvatstvo. Uz crkvu su vezane proslave Grada Zagreba, Dana državnosti i druge obljetnice.

Crkva sv. Marka imala je orgulje već u 14. stoljeću. Zapis iz 1359. spominje orguljaša svećenika Nikolu, što je najstariji spomen orgulja i orguljaša u Hrvatskoj. U 18. stoljeću nove orgulje s 22 registra, uz one zagrebačke katedrale, bile su najveće u zemlji. Tijekom godina nedostatci i poteškoće s orguljama produbljivali su se te su 2011. postavljene nove orgulje francuskog stila iz radionice Eisenbarth. U potresima su orgulje ostale neoštećene.

Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Grb grada Zagreba na krovu – jedna od najpoznatijih zagrebačkih vizura

Ova gornjogradska crkva čuva dva vrijedna grba grada Zagreba. Onaj poznatiji nalazi se na južnoj strani krova, izrađen je od glaziranog crijepa i čini jednu od najpoznatijih vizura grada Zagreba. Za razliku od današnjega, grb nije na štitu modre, nego crvene boje jer je crvena boja nekada bila boja grada Zagreba. Međutim, nakon što je ban Josip Jelačić 1850. spojio Kaptol i Gradec u grad Zagreb, pojavila se potreba za stvaranjem novog znakovlja. Kada je 1896. novi krov na crkvi već bio postavljen, prema skici Branka Šenoe ustanovljen je novi grb na modrom štitu te je ta boja do danas ostala boja glavnog grada.

Foto: Igor Kralj/PIXSELL