Vjernici diljem svijeta pozvani su pridružiti se međunarodnoj online molitvenoj inicijativi kako bi obilježili Svjetski dan molitve, razmišljanja i djelovanja protiv trgovine ljudima. Inicijativa je u koordinaciji mreže osoba posvećenog života protiv trgovine ljudima Međunarodne unije generalnih poglavara Talitha Kum, Caritasa Internationalis, Odjela za migrante i izbjeglice Dikasterija za službu za cjeloviti ljudski razvoj i drugih.

Molitva će se odviti kroz više vremenskih zona po različitim kontinentima, piše Catholic News Agency. U trajanju od sedam sati, tzv. “molitveni maraton”, emitira se uživo na pet svjetskih jezika, a uključit će i poruku pape Franje, koja se očekuje u 13:30. Organizatori molitvene inicijative također potiču i na promicanje Dana molitve, razmišljanja i djelovanja protiv trgovine ljudima putem društvenih mreža koristeći oznaku #PrayAgainstTrafficking. Svjetsku molitvenu inicijativu možete pratiti ovdje.

U nedjelju je Sveti Otac nakon molitve Angelusa poručio kako je ove godine “cilj raditi na ekonomiji koja ne potiče, pa ni neizravno, gnjusnu trgovinu ljudima, odnosno na ekonomiji koja muškarce i žene nikada ne čini robovima, predmetom, nego uvijek svrhom. Biti na usluzi muškarcima i ženama, a ne ih koristiti kao robu!”

O životu svete Bakhite, koja je i sama bila žrtvom ropstva i trgovine ljudima, pisala je u pismu upućenom Hrvatskoj redovničkoj konferenciji s. Viktorija Šimić, redovnica Družbe milosrdnih sestara sv. Križa iz Đakova, ujedno članica Europske udruge redovnica umreženih u borbi protiv trgovine ljudima i njihova iskorištavanja.

Postala je rob bez ikakva prava, bez glasa, bez zaštite, poput tolike djece i mladih, poput toliko odraslih, koji su pod strogim nadzorom svojih okrutnih i bezosjećajnih vlasnika, i danas, po cijelom svijetu

“Mnoge današnje žrtve započele su svoj život sretnim i bezbrižnim djetinjstvom, voljene i zaštićene u krugu svojih obitelji. Slično kao i sv. Bakhita koja je zapisala u svom životopisu: ‘Živjela sam sretno i bezbrižno, ne znajući što je trpljenje.’ Odrastala je poput nas. Provodila je dane djetinjstva sa svoja tri brata i tri sestre, u uglednoj obitelji, na čelu s uspješnim ocem, sve do trenutka otmice, koji je potpuno promijenio njezin život. Postala je rob, poput robe s kojom može raditi tko što želi: iskorištavati je, preprodavati, zlostavljati. Postala je rob bez ikakva prava, bez glasa, bez zaštite, poput tolike djece i mladih, poput toliko odraslih, koji su pod strogim nadzorom svojih okrutnih i bezosjećajnih vlasnika, i danas, po cijelom svijetu”.

Sestra Šimić ističe kako posebno redovnice trebaju moliti i za one koje trguju ljudima jer je sve više upravo žena koje to čine. “U nekim dijelovima svijeta pravilo je da žene prodaju žene; da žene prodaju djevojčice i djevojke. Isto je tako zastrašujuća činjenica da se toliko djece prodaje, iskorištava, zlostavlja. U nekim dijelovima Afrike i Azije djeca čine veći dio žrtava, a u određenim područjima zapadne Afrike čak 100% žrtava trgovanja ljudima su djeca.”