Planina Mosor, iako sa svojih 1339 metara (Veliki Kabal, njegov najviši vrh, nap. a.), ne spada među najviše planine u Dalmaciji. Osim spomenutog najvišeg, vrhovi su mu i Mosor (Ljubelj; 1331 m/nm), Sveti Jure (1319 m/nm), Ljubljan (1262 m/nm), Botajna (1196 m/nm) te Debelo brdo (1044 m/nm). Smatra se kolijevkom dalmatinskog planinarstva. Svoje ime zahvaljuje složenici od ilirskih riječi “mol” (brdo) i “sor” (izvor) što u slobodnom prijevodu znači brdo-izvor.

Vidik s vrha Ljubljana prema Koziku / Foto: Alan Čaplar /

Mosorski krševiti masiv proteže se od Kliškog prijevoja do rijeke Cetine koja polukružno obuhvaća njegov istočni dio tvoreći prirodnu granicu s najvišom dalmatinskom planinom, Biokovom. Mosorom dominira kameniti hrbat s kojeg se u smjeru sjevera i juga spuštaju krševite padine vrlo razvijenog kraškog reljefa.

Njegovu sjevernu padinu karakteriziraju brojne škrape, ponikve i kraške jame, južna se pak spušta gotovo terasasto i ispresijecana je brojnim dolcima. Iako se Mosor smatra primorskom planinom, ne spušta se do mora, već između njenih južnih padina i Bračkog kanala stoji pravilna kosa dužine gotovo 30 kilometra, širine svega 2 kilometra i visine između 400 do 800 metara.

Kroz tu kosu kroz vjekove je rijeka Cetina našla svoj put do mora pa je u gradu Omišu presjeca na Poljičku planinu na sjeverozapadu i Omišku Dinaru na jugoistoku. Izmedu Mosora i kose smjestila su  se slikovita sela srednjih Poljica poznata još iz doba drevne Poljičke republike. 

Na mosorskom vrhu Sveti Jure (1319 m/nm) nalazi se istoimena Crkvica sv. Jure. Razorena udarom groma 1898. godine, obnovljena je 2004. godine. Kapelica je zidana u suhozidu, dimenzije su joj 6 x 4 m.

Crkvica sv. Jure / Foto: HPS /

Iako je zbog svoje vapnenačke građe Mosor gotovo bezvodan, na njemu postoji nekoliko izvora. Izvor Živica nalazi se na njegovu zapadnom dijelu tik iznad staze koja se od planinarske kuće Lugarnica uspinje prema Debelom Brdu (kojih 15-tak minuta prije vrha). Izvor Sedernik je u zaseoku Lolići poviše Žrnovnice (oko sat hoda od autobusne postaje u mjestu), na stazi prema planinarskom domu Umberto Girometta. Izvor Ljuvač najvrijedniji mosorski izvor vode smješten je do već spomenutog planinarskog doma Umberto Girometta. Izvor Studenac je na stazi koja iz zaseoka Cotići (Dubrava) vodi prema Sv. Juri (Kozik), kojih 20 minuta hoda od kraja asfalta u zaseoku. Izvor Trpošnjik pored istoimene kuće (na stazi od Rašeljke prema Sv. Juri – Kozik), na istočnom je dijelu mosorskog hrbata.

Poljica s Mosora / Foto: Alan Čaplar /

Mosor ima bogat biljni i životinjski svijet (ima i endemske primjerke npr. čovječja ribica, nap. a.), te mnogo špilja i jama, od kojih je najpoznatija špilja Vranjača, koja se nalazi na njegovu  jugozapadnom dijelu. Na radost ljubitelja zvjezdanog neba na Mosoru se nalazi i zvjezdarnica znana kao “Zvjezdano selo Mosor”.

Špilja Vranjača sastoji se od dvije dvorane. Prva dvorana bila je poznata još u 19. stoljeću i nema siga, a drugu dvoranu otkrio je vlasnik zemljišta Stipe Punda 1903. godine. Druga dvorana oduševljava bogatstvom sigastih ukrasa raznih oblika i boja. Ukupna duljina špiljskih kanala je oko 360 metara.

Mosor / Foto: HPS /

Mosor od davnina privlači planinare, alpiniste i speleologe. Za vedrih dana s njegovih se vrhova pružaju impresivni vidici na sve strane. Zahvaljujući bogatoj mreži markiranih putova mogući su raznovrsni izleti, od lakih poludnevnih šetnji, do zahtjevnih višednevnih tura. Glavni prilazni putovi na vrhove Mosora počinju u poljičkom naselju Sitno Gornje, do kojega vozi redovna autobusna linija iz Splita. Do planinarskoga doma Umberto Girometta stiže se za manje od sat vremena uspona, a odatle dalje putokazi usmjeravaju dalje prema atraktivnim vrhovima i drugim odredištima.

Krševita građa te izloženost suncu i žegi ljeti planinarenje Mosorom čine napornim pa uspone treba planirati u jutarnjim satima i izbjegavati dugotrajna pješačenja. Mosor je zbog svoje krševite građe bezvodan, osim rijetkih područja oko već spomenutih izvora te lokvi vode stoga sa sobom treba ponijeti dovoljno pitke tekućine.

Eko kutak

Opasni otpad je svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od sljedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom.