Prirodna vrijednost Parka prirode Kopački rit prepoznata je još prije tristotinjak godina, pisani podatak vodi nas u vrijeme austrougarskih vladara. Princ Eugen Savoyski dobio ga je kao nagradu za vojne zasluge u borbi protiv Turaka. Kopački rit je kao područje Parka prirode zaštićen  1967. godine. Park danas obuhvaća oko 23 tisuće hektara unutar kojih je oko 7 hektara dodatno zaštićeno kao Posebni zoološki rezervat koji je dostupan samo djelatnicima Parka, istraživačima i malim skupinama posjetitelja kako se ne bi narušila njegova netaknutost te ravnoteža prirode i njezinih stanovnika. Zbog iznimne prirodne vrijednosti Kopački rit je 1993. godine uvršten na Popis Ramsarskih područja, a nalazi se i na listi programa IBAs kao ornitološki značajno područje ptica kao njihovo odmorište, odnosno obitavalište. U Kopačkom ritu zabilježeno je oko 300 vrsta ptica što ga svrstava u sam europski vrh takvih područja.

Raspored bara i greda, kao posljedica otapanja snijega s Alpa u proljeće i ljeto, ovom poplavnom području daje jedinstveni izgled, rijeka Dunav u svom srednjem toku, uz pomoć rijeke Drave, stvara tzv. unutarnju deltu – fenomen svjetskog značaja. Park prirode i Posebni zoološki rezervat Kopački rit određeni su kao područje od međunarodne važnosti koje se očituje kroz vodeno blago, bez kojega nema ni opstanka civilizacije na nacionalnoj, ali i svjetskoj razini.

Kopački rit željno očekuje posjet svih dobnih skupina, od vrtćke dobi pa naviše. Neovisno radi li se o individualnim ili grupnim posjetama sa željom da se uživa u njegovim prirodnim ljepotama i stanovnicima ili iz namjere da se nadograđuje stručno i strukovno znanje, Park uvijek želi dobrodošlicu svima. Kopački rit možete obići pješice, na biciklu, vozeći se brodom (brodovi su na solarni pogon, ekološki i energetski su učinkoviti) ili vlakićem, ovisno o osobnim preferencijama i starosnoj dobi. Među posjetiteljima iz Hrvatske, Europe i svijeta osobito je popularan foto safari te promatranje ptica (tzv. Bird Watching) aktivnost koja se sastoji od rekreacijskog promatranja ptica golim okom, dalekozorom ili teleskopom.

Osim prirodne baštine Kopački rit u sebi krije i iznimnu kulturno-povijesnu baštinu kroz kompleks „Dvoraca Tikveš“ koji je sagrađen 1800. godina (Novi dvorac s aneksom, Stari dvorac, mali sakralni objekt (kapelica) te prateći objekti s restoranom… ) koji je trenutno u fazi obnove, bit će to Edukacijsko-prezentacijski centar.

Simpatična anegdota iz svakodnevice posjetiteljskih obilazaka Kopačkog rita – “Nismo ništa vidjeli od komaraca… ” (realno, bilo ih je svega nekoliko op. ravnatelja Parka uz dobronamjerni osmijeh).

Svatko ima priliku posvojiti pticu stanovnicu Kopačkog rita, dati joj ime i zvati je svojom promotivno-edukacijski je program kojim se želi istaknuti važnost ptica koje su odabrale upravo Rit za svoje odmorište, odnosno obitavalište. Odabirom obilja hrane, sigurnog skloništa i mirnog okruženja Parka one svjedoče neprocjenjivost ovog područja hrvatske Baranje. Prijava za obrazac nalazi se na mrežnoj stranici Parka prirode Kopački rit. Uplatom određenog novčanog iznosa postaje se skrbitelj ptice jedinke te vlasnik prstena s njezinog prstenovanja uz certifikat. Prikupljenim novcem financira se zaštita prirode Parka.

Inicijativa Posadi drvo i nastat će drvored pokrenuta je sa željom da se zaštite određene vrste stabala koje vape za zaštitom, konkretno divljih voćkarica (kruška, divlja trešnja… ). Riječ je o rijetkim sortama koje izumiru, sade se uz cestu koja vodi prema Dvorcima Tikveša. Kupnjom sadnice, koju možete i osobno zasaditi, postajete skrbitelj stabla divlje voćkarice prateći njezin rast i razvoj. Dobivate i certifikat koji svjedoči vašu zauzetost za očuvanje prirodne baštine Lijepe naše.

Eko kutak

Aluminijski otpad odlaže se u za to predviđene spremnike. Svaki pojedinac može prikupiti veću količinu aluminijske ambalaže te je predati na ovlaštenim mjestima za određenu novčanu naknadu. Reciklirati se može alufolija, aluminijski tanjuri i slično. Konzerve hrane prije odlaganja treba isprati, ukloniti naljepnice i poklopce. Prije nego što ih odložimo, čelične limenke trebamo oprati, a poklopac staviti u njih. Svaki pojedinac može skupiti veću količinu čelika te je predati na ovlaštenim mjestima za određenu novčanu naknadu. Za sve ostalo tu su reciklažna dvorišta.