Politički analitičar Berto Šalaj podsjetio je da politička korupcija kazneno djelo koje moraju procesuirati institucije: “To je, sasvim sigurno, izrugavanje ruglu volje birača i ideje parlamentarne demokracije. Ako su građani htjeli da stranka Milana Bandića u Saboru ima dva mandata, a on ih sada ima dvanaest, onda je to svakako izvrgavanje ruglu mehanizama predstavničke demokracije. Ako tu ne postoji kazneno djelo i državne institucije to ne mogu goniti, onda imamo potpuno pravo protiv toga se boriti javnim sramoćenjem takvih osoba i pozivom građanima da na izborima kazne sve uključene u političku trgovinu i političku korupciju!”

Politička trgovina

Novinarka Večernjeg lista Iva Puljić Šego također je dodala da je odnos snaga u Saboru potpuno promijenjen, jer je HNS u Sabor ušao na SDP-ovim listama, ali se priklonio HDZ-ovoj većini. Taj je, pak, događaj otvorio vrata svim kasnijim prebjezima. Sociolog Gordan Črpić upozorio je na vrlo nizak socijalan kapital, odnosno nisko povjerenje u institucije, zbog čega je teško održati kvalitetan politički život. “Nismo razvili kulturu građanskog zalaganja. Demokracija zahtijeva politički aktivne građane, a to je zahtjevno. Nažalost, prevladava koncept ‘što ja mogu dobiti od zajednice?’, umjesto ‘što ja mogu dati zajednici?'”, naglasio je Črpić i dodao: “Državno odvjetništvo to neće riješiti. To se iz nečega generira, a vi morate utjecati na to iz čega se to generira. Mislim da je puno važnije pripremati javnost za naredne izbore i zahtijevati od političara da imaju određeni moralni, ljudski i profesionalni profil.”

Puljić Šego naglasila je da su izmjene izbornog zakonodavstva nužne: “Naime, Ustavni sud već deset godina traži izmjene izbornih granica kako bi svaki glas bio jednakovrijedan. Nužno je uvesti i više preferencijalnih glasova, pa bi se spriječile predizborne koalicije jer se nikome ne bi mogla jamčiti mjesta u vlasti. Izborni sustav se ne može mijenjati na ulici, ali pritisak građanskih inicijativa je dobrodošao.”

Nužnost zajedničkog kontinuiranog pritiska

Upitan o rezultatima spomenutih građanskih inicijativa, Črpić je podsjetio da se nitko nikada nije i neće sam smijeniti. Zato je potrebno povezati i građanske inicijative, intelektualce i Crkvu da učine pritisak kako bi političari služili općem dobru: “Nikako to ne mora, čak i ne bi trebala biti ulica. To je zadnji korak. Ima čitav niz mogućnosti djelovanja. To je nešto što mi moramo zahtijevati u institucijama, u medijima i u javnom prostoru. Mislim da puno više inicijative moramo pokazati i naznačiti što mi želimo i onda sustavno to tražiti. Političarima nije svejedno ako predstavnici jedne inicijative u cijeloj državi organiziraju odlično posjećene tribine. Morat će uskoro reagirati na to.”

Šalaj se upitao što je zapravo loše u sustavu s tri preferencijalna glasa i elektroničkim glasovanjem, da ga vladajući nisu htjeli prihvatiti? Podsjetio je da zbog činjenice da tzv. elite ne slušaju građane, SDP već tone a, prema njegovom mišljenju, i HDZ će uskoro početi gubiti. Na pitanje o razlozima indiferentnosti i nedostatku prosvjeda, Črpić je zaključio da totalitarizam funkcionira na pasiviziranju i poticanju osjećaja bespomoćnosti. Primjerice, traženjem usluge čini se kao da smetamo nekome u birokraciji. A zaboravlja se da su oni tu i postavljeni – i plaćeni – kako bi bili servis građanima.