Regionalni park Mura-Drava bio je prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj proglašen 2011. godine, da bi se 2021. našao unutar netom proglašenog 5-državnog Rezervata biosfere od strane UNESCO-a koji se proteže kroz pet međusobno susjednih država postavši dijelom najvećeg zaštićenog riječnog područja u Europi na svjetskoj razini.

5-državni Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav / Foto: JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije /

Zbog jedinstvenih staništa i brojnih rijetkih vrsta Rezervat nosi ime i Europska odnosno Hrvatska Amazona. Proteže se kroz pet hrvatskih županija: Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku i dio je jednog od najvažnijih Europskih riječnih ekosustava: poplavnog područja rijeka Drave, Mure i Dunava.

/ Foto: JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije /

Rijeke Mura i Drava među posljednjim su srednjoeuropskim nizinskim rijekama, koje karakteriziraju visoka razina biološke raznolikosti.

Vrlo su značajna njihova vlažna staništa koja spadaju među najugroženija u Europi, a zaštićena su i u Hrvatskoj: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita i meandri, sprudovi i strme odronjene obale u kojima se gnijezde strogo zaštićene vrste, čak ih je 37 rijetko ugroženo.

Šoderica / Foto: JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije /

Šire područje rijeke Drave vrednovano je kao područje važno za ptice Europske unije tzv. SPA područja,  zimovalište je za više od 20 tisuća ptica močvarica. Na širem području obitava veliki broj ugroženih i zaštićenih vrsta ptica kao npr. mali vranac, brezov zviždak, štekavac, mala čigra, čaplja danguba, bijela čaplja, crna roda itd.

U rijekama Muri i Dravi pronađeno je oko 73 vrste riba. Njih 37 nalazi se u Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske. Od ugroženih i zaštićenih ribljih vrsta ističu se sabljarka, bolen, piškur, crnka. U Parku žive strogo zaštićeni vidra i dabar koji je u drugoj polovici 19. stoljeća bio u potpunosti istrijebljen, no devedesetih godina prošlog stoljeća iznova je nastanjen ovaj najuspješniji i najbolji “arhitekt” među životinjama. 

Dabrovi / Foto: JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije /

Najnovijim istraživanjima šišmiša na području Parka u Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji zabilježeno je 16 vrsta šišmiša, a značajna je i izuzetno bogata fauna vretenaca.

Ljubitelji flore u šetnji Regionalnim parkom mogu vidjeti kebrača, kritično ugroženu vrstu u Hrvatskoj te crnkastu sasu. Među močvarnim biljkama koje su ugrožene ili rijetke na europskoj razini u Parku su i sibirska perunika, strelica, rezac, vodoljub, sitna leća, vodeni orašac i druge.

Vidra / Foto: JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije /

Posjet Posebnom ornitološkom rezervatu Veliki Pažut, barskom ekosustavu u obliku potkove Čambinu, ali i spomeniku prirode Skupini stabala hrasta lužnjaka koji okružuju zgradu šumarije Repaš (procjenjuje se da su stari preko 300 godina) ostat će u itekako lijepom sjećanju svakom posjetitelju.

Pogled s vidikovaca pravi je vizualni užitak, a tu je i Poučna staza (info table su prilagođene slijepim i slabovidnim osobama).

Na podravskome moru Šoderici uživaju i djeca i odrasli, posebna atrakcija je stalna kolonija labudova koja na njemu živi neometano. Ljeti raj za kupanje, a zimi idealno okruženje za šetnju, a spuste li se temperature dovoljno nisko, Šoderica postaje i klizalište.