U petom, pretposljednjem, nastavku feljtona o papi Piju XII. i Vatikanskom apostolskom arhivu umirovljeni biskup Gospićko-senjske biskupije mons. dr. sc. Mile Bogović (81), ujedno i crkveni povjesničar, s crkvene i povijesne strane osvijetlit će nam lik i djelo pape Eugenia Pacellija, odnosno Pija XII. Naravno, bit će riječi i o našem blaženiku kardinalu Alojziju Stepincu i procesu njegove kanonizacije, a kojega je upravo papa Pio XII. imenovao kardinalom, prenosi IKA.

Mons. Bogović rođen je u Cerovcu, župa Slunj, za biskupa je zaređen 1999. godine, a godinu dana kasnije postao je i prvim biskupom novoustanovljene Gospićko-senjske biskupije sa sjedištem u Gospiću, a koju je ustanovio sv. papa Ivan Pavao II..

Biskup Mile Bogović ispred Crkve hrvatskih mučenika u Udbini / Foto: chm-udbina.com.hr

Biskup Mile Bogović – najzaslužnija osoba za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika u Udbini

Biskup Bogović je, kao što znamo, najzaslužnija osoba za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika u Udbini, u kojoj se, među ostalim, čuvaju i relikvije blaženog Alojzija Stepinca. Podsjetimo, biskup Bogović još je 2002. godine predstavio javnosti ideju o izgradnji Crkve hrvatskih mučenika u Udbini, nakon čega se projekt počeo polako razvijati, da bi već 2010. godine crkva bila dovršena. Zamišljena je kao skupno mjesto svih hrvatskih stradanja i muke hrvatskog naroda do ostvarenja svoje države i slobode. Crkva je svečano otvorena i blagoslovljena 11. rujna 2010. godine.

Crkva hrvatskih mučenika u Udbini / Foto: chm-udbina.com.hr

Papa Pacelli nije bio samo aristokrat po porijeklu, nego i aristokrat duha

Poslije II. vatikanskog sabora više se isticala uloga njegovih nasljednika nego Pija XII., ali je među crkvenim povjesničarima i teolozima uloga Pija XII. uvijek izazivala uvažavanje i poštovanje. To sam osjetio i kod svojih profesora. On nije bio samo aristokrat po porijeklu, nego i aristokrat duha.

Nikad se nije poigravao riječima i uzrečicama. Kada je on nešto rekao ili napisao, nije tu bilo nedorečenosti i dvoznačnosti, mogao si njegove riječi uklesati u kamen. Bilo je to vrijeme kada se takvim stavom inače stjecao autoritet u društvu: ozbiljnošću, jasnoćom i smislenošću. Takav je Pio XII. bio u vrijeme mira, ali i u vrijeme rata. Pape poslije njega pokazali su u svom odnosu prema društvu više topline i osobne susretljivosti. U prethodnim dijelovima feljtona mogli smo vidjeti da ga je ta metafizička ozbiljnost pratila i na njegovim službama u Rimu i u Njemačkoj. Sve te crte možemo naći i na liku i djelu njegovog suvremenika, našega kardinala Alojzija Stepinca. Osporavatelji pape Pija XII. i kardinala Stepinca dolaze iz sličnih krugova.

Vjerujem da će blaženi kardinal Stepinac biti proglašen svetim

Ovaj papa želi otvoriti neke druge puteve Crkve u svijetu i neke nove načine za jedinstvo Crkve. On dolazi iz sredine koja je doživjela Crkvu drukčije nego Europa. Zato nije ni čudno da on otvara neke nove putove i neke nove načine rada. Međunacionalne i međuvjerske probleme europskih naroda oni u Americi nisu imali ni proživljavali na naš način. Ja se samo pitam kada nam u Rim dođe papa crnac iz Afrike kako ćemo teško shvatiti neke njegove poteze. To govorim zato da sebi i drugima olakšam prihvaćanje jedne odluke pape koja nam je svima teško pala. Vjerujem da će konačna odluka biti u skladu s kršćanskom logikom, a to znači da će Stepinac biti proglašen svetim. Dapače, uvjeren sam da će glas o njegovoj veličini nakon ovoga Papinog odgađanja zasvijetliti i jače.

Nadbiskup Alojzije Stepinac na suđenju u montiranom procesu / Foto: Zagrebačka nadbiskupija

Papa Franjo gaji plemenita ekumenska stremljenja – ujedinjeno kršćanstvo

Ovo što je papa Franjo učinio u slučaju Stepinčeve kanonizacije presedan je u Crkvi. To je jedna od tih inovacija pape Franje, koje sam malo prije spomenuo. Na kraju je zaključak Komisije da je proglašenje svetim samostalni čin svake Crkve. Kada znamo kakvim se kriterijima SPC služi za proglašenje sveti(telji)ma još teže nam je shvatiti Papin potez, iako ne sumnjam o dobre njegove namjere. Pratio sam rad te Komisije i o tome sam dosta opširno pisao u svojoj knjizi: „Srpsko pravoslavlje i svetosavlje u Hrvatskoj“ (2017.).

Očito da papa Franjo gaji plemenita ekumenska stremljenja – ujedinjeno kršćanstvo. Posebno su ta njegova ekumenska stremljenja okrenuta prema pravoslavnom svijetu. Već odavna se govori o njegovoj želji da dođe u Moskvu – Treći Rim.

Uvjeren sam da se Stepinca i nas hrvatske katolike ne može dobro vidjeti kroz naočale patrijarha Irineja. A znamo također kako SPC gleda na ekumenizam. No, sam sebe tada prekorim, jer Bogu je sve moguće. Svesrdno podržavamo Papino nastojanje da se dođe do istine. Podržali smo i osnivanje Mješovite komisije.

Svoju knjigu „Srpsko pravoslavlje i svetosavlje u Hrvatskoj“ završio sam riječima: „Povijesne sporove među narodima u konačnici ne mogu riješiti samo povjesničari, već to mogu riješiti dobri ljudi na obje strane, pogotovo sveci i mučenici“ (str. 286). Zato vjerujem da svetac i mučenik Stepinac ovdje nije smetnja nego svjetlo i put za rješenje nacionalnih i crkvenih sporova iz prošlosti hrvatskog i srpskog naroda, katolika i pravoslavaca na ovim prostorima. Nema sumnje da Papa ima sveti cilj pred sobom i da nema nešto protiv Hrvata.

I Pio XII. i Stepinac istupali su protiv nacifašizma, komunizma, ali i liberalizma

Ono što nas treba uvijek hrabriti jest da će najveći poraz laži i zloće u konačnici biti u tome što su jedna i druga – i laž i zloća – najviše pomagale pobjedi istine i dobrote, upravo onda kada su najviše protiv njih radile. Ima dosta sličnosti u osporavanju Papine i Stepinčeve svetosti, ali ima i razlike. Sličnost je u tome što su istupali protiv fašizma, nacionalsocijalizma i komunizma, ali treba dodati i liberalizma. Da je pobjeda bila na strani fašizma i nacionalsocijalizma ne bi ni Papa ni Stepinac prošli u očima tih pobjednika bolje.

Razlika u pogledu osporavanju svetosti između pape Pija XII. i Stepinca što je prvi živio i djelovao na svjetskoj pozornici gdje mu se nije moglo tako lako podmetati zločinačka djela. Stepinac je za razliku od njega suđen i klevetan po logici balkanske krčme gdje dolazi do pljuvanja i udaranja, gdje se izobliči lik čovjeka do neprepoznatljivosti. Možda ta moja slika izgleda nezgrapna, ali uzmite članke i knjige napisane o Stepincu i naići ćete na mjestima da je okrutniji od divlje životinje, krvavih je ruku, crvenih očiju, i sl. Tako nešto nije nitko pripisivao Piju XII.

Kardinal Alojzije Stepinac / Foto: Zagrebačka nadbiskupija

Nadbiskup Stepinac je čvrsto vjerovao u Rim kao središte kršćanstva

Stepinac se odnosio prema Piju XII. kao prema Petrovom nasljedniku. Znamo da su Stepinac i Pio XII. bili i osobno dobro povezani, ali da i nije te osobne veze, Stepinac bi se slično postavio prema Papi i Svetoj Stolici. Ne mogu sa sigurnošću reći tko je začetnik projekta 13. stoljeća kršćanstva u Hrvata, ali svakako je Stepinac bio dušom i tijelom uključen u njega. Također, Stepinac je čvrsto vjerovao u Rim kao središte kršćanstva i kako Hrvati trebaju biti Bogu zahvalni što su trinaest stoljeća vezani uz to središte.

Bog je uvijek suvremen, ja se uopće ne mučim s terminom proglašenja

Kada smo pitali kardinala Parolina, državnog tajnika Svete Stolice, kada će kardinal Stepinac biti proglašen svecem, odgovorio je da će to biti kad bude Božja volja, a onda je to uvijek u pravo vrijeme. Bog je uvijek suvremen. Ja se uopće ne mučim s terminom proglašenja. Kako rekoh, svako otezanje i osporavanje kanonizacije može samo koristiti da Stepinac bude veći i pred Hrvatima i pred svijetom. Nije realno očekivati da će nakon proglašenja svi pasti pred njime na koljena i priznati da su krivo govorili i sudili. Tko tako misli, taj nema osjećaj za realnost.

11.05.2017., Gospic – Biskup Mile Bogovic. Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Mogu (besplatno) „davati sate“ pouke biskupima koji će uskoro u mirovinu

I poruka na kraju: mislim da je u našem narodu premalo onih kojima ostaje vremena – nakon  obiteljskih zadaća  i obveza na radnom mjestu – da rade i za one međuprostore u društvu koje se ne vidi ni iz obiteljske kuće ni s radnog mjesta. Ima takvih ljudi, ali slabo su organizirani. Ja sam to uvijek imao na umu i tom zadatku posvećivao i posvećujem dobar dio svoga vremena i snaga. Pokrenuo sam tu inicijativu i u Gospiću.