Danas slavimo Prikazanje Gospodinovo u hramu ili Svijećnicu. Blagdan je to koji podsjeća na Krista kao Svjetlo svijeta, Svjetlo na prosvjetljenje narodima. Blagdan ima utemeljenje u stvarnom događaju iz Isusova života, kada su ga po židovskom običaju 40 dana nakon rođenja roditelji prikazali u hramu. Kao prvorođenca morali su ga otkupiti prinošenjem žrtve, jednog janjeta ili, za one koje su bili siromašniji kao što su bili Isusovi roditelji, prinosom dviju grlica ili dva golubića. Naime, prvorođenci su trebali ostati u hramu i služiti Bogu, ali su se mogli i otkupiti žrtvovanjem, a zauzvrat su svi muškarci iz plemena Levijeva bili u službi u hramu. Isus je bio iz plemena Judina.

Svijećnica se počela slaviti u Jeruzalemu u 4. stoljeću, i to 14. veljače. U Carigradu se blagdan počinje slaviti 534. godine, za cara Justinijana I. U Rimu se započinje slaviti u 10. stoljeću. Bogoslužje današnjega dana ističe da je Krist svjetlo koje nam obasjava vjernički put i omogućuje da živimo Evanđelje kao radosnu vijest. Zatim, Crkva ide u susret Kristu koji je hram Božji u kojem svako stvorenje susreće svoga Stvoritelja. Treći smisao današnjega blagdana nalazimo u Duhu Svetom koji nam osvjetljava put susreta s Bogom koji se događa u osobi Isusa Krista.

Danas slavimo i sv. biskupa Kornelija. Njega je kršćanska zajednica kao poganina koji se pokrstio primila u svoje zajedništvo i doskora izabrala za svoga biskupa. Vjerojatno je bio biskup u Cezareji gdje je za Neronova progona podnio mučeničku smrt. U Djelima apostolskim opisano je njegovo viđenje u kojem mu anđeo potvrđuje da su njegove molitve uzišle k Bogu, a apostol Petar imao je viđenje u kojem su mu pokazane različite životinje, čiste i nečiste, za koje mu je rečeno da ih kolje i jede. Petar je, nadahnut Duhom Svetim, razumio da ga Bog potiče da i pogane primi u zajedništvo kršćana.