Budi dio naše mreže

Dok se mnoga djeca danas vesele darovima koje će im donijeti sv. Nikola, mi odrasli razmišljamo što možemo darovati jedni drugima… Emisiju 'Lirika došašća' svima nama darovao je književni kritičar i povjesničar Božidar Petrač, koji je odabrao pjesme i upoznao nas s mnogim našim pjesnicima. No, on je i sam autor stihova.

/ Božidar Petrač/mb

Književni povjesničar, kritičar, antologičar, prevoditelj i pjesnik i autor emisije ‘Lirika došašća’ Božidar Petrač, rođen je 1952. u Zagrebu. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Zagrebu. Završio je studij komparativne književnosti, talijanskoga jezika i književnosti i francuskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci; bio je lektor hrvatskoga jezika na Jagiellonskom sveučilištu u Krakovu. Od 1989. do 1995. uključio se u politički život: bio je saborski zastupnik u dva mandata, savjetnik Predsjednika Republike, glavni urednik „Vjesnika“. Od 1995. radi kao glavni urednik nakladničke kuće Alfa. Bio je izvršni urednik biblioteke Vrhovi svjetske književnosti (s akademicima Vlatkom Pavletićem i Milivojem Solarom), začetnik i urednik biblioteke Hrvatska katolička baština 20. stoljeća te biblioteke Media Kršćanske sadašnjosti. Bio je predsjednik Društva hrvatskim književnika u dva mandata. Trenutačno obnosi dužnost književnoga tajnika Matice hrvatske i član je Uredništva Stoljeća hrvatske književnosti. U cjelini svoga književnog rada posebno se bavi obnovom kritičkoga i književnopovijesnoga zanimanja za odnos književnosti i religije, posebice kršćanskom duhovnošću i njezinim utjecajem i udjelom u hrvatskoj književnosti, posebno pjesništvu. Autorom je brojnim antologija i pjesničkih izbora i pregleda među kojima posebnu vrijednost imaju antologije ‘U sjeni transcendencije’, ‘Duša duše hrvatske, pregled novije marijanske lirike’, ‘Hvaljen budi, Gospodine moj. Sveti Franjo u hrvatskom pjesništvu’, ‘Mila si nam ti jedina. Hrvatsko rodoljubno pjesništvo od Bašćanske ploče do danas’ te ‘Povrh starog Griča brda. Zagreb u hrvatskom pjesništvu 19. i 20. stoljeća’.

Božidar Petrač objavio je dvije zbirke pjesama, poemu ‘Dani kušnje’ iz 2001. i ‘Cedulje sestri Klari’ iz 2012. U poemi ‘Dani kušnje’ pjesničkim izrazom prati stvarna zbivanja u Hrvatskoj od Božića 1990. do Uskrsa 1992., zbivanja u samim početcima demokratskih promjena i ona tijekom Domovinskoga rata, sve do punoga međunarodnog priznanje suverene i neovisne hrvatske države. No osim tih stvarnih događaja, Petrač vješto u njih ugrađuje pojedine blagdane i značajna mjesta liturgijske godine. U pjesmi O svetom Nikoli 1991.’ pjesničkim slogom bilježi krvavu hrvatsku ratnu zbilju, ali ju čvrsto povezuje s vremenom došašća i iščekivanja spasenja i slobode hrvatskoga naroda.

O svetom Nikoli 1991.

Velika Zmija

klupko svoje smota

u njedrima

doma našega

Stoljećima u grudima

hrani se, krupni i proždire

Zmija velika

Dokle, o, Gospode?

Do zemlje ogoljele?

Dok ne opusti,

Dok pustoš ne postane?

Dok ime joj ne zatru kosci njezini?

Zavojštiše sa svih strana:

s Istoka pleme nebesko,

sa Zapada šutnja i licemjerje,

s Juga pleme nebesko

sa Sjevera vjetar ravnodušja

Zavojštiše

Doma našega ne mogu zauzeti.

Obiše pragove i kuće srušiše

doma našega zauzeti ne mogu.

Nisu li nam srca drhtala

u prvim prosinačkim danima?

Nisu li nas zornice krijepeći budile

dok je strpnja među nama prebivala?

Nismo li molili ozebli u marku podruma

dok su nam svetišta rušili?

Plamti naša zemlja

ko za gnjeva Gospodnjeg

iščekujući spasenje

dolazak mladice Jišajeva korijena.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja