Dok se mnoga djeca danas vesele darovima koje će im donijeti sv. Nikola, mi odrasli razmišljamo što možemo darovati jedni drugima… Emisiju 'Lirika došašća' svima nama darovao je književni kritičar i povjesničar Božidar Petrač, koji je odabrao pjesme i upoznao nas s mnogim našim pjesnicima. No, on je i sam autor stihova.
Književni povjesničar, kritičar, antologičar, prevoditelj i pjesnik i autor emisije ‘Lirika došašća’ Božidar Petrač, rođen je 1952. u Zagrebu. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Zagrebu. Završio je studij komparativne književnosti, talijanskoga jezika i književnosti i francuskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci; bio je lektor hrvatskoga jezika na Jagiellonskom sveučilištu u Krakovu. Od 1989. do 1995. uključio se u politički život: bio je saborski zastupnik u dva mandata, savjetnik Predsjednika Republike, glavni urednik „Vjesnika“. Od 1995. radi kao glavni urednik nakladničke kuće Alfa. Bio je izvršni urednik biblioteke Vrhovi svjetske književnosti (s akademicima Vlatkom Pavletićem i Milivojem Solarom), začetnik i urednik biblioteke Hrvatska katolička baština 20. stoljeća te biblioteke Media Kršćanske sadašnjosti. Bio je predsjednik Društva hrvatskim književnika u dva mandata. Trenutačno obnosi dužnost književnoga tajnika Matice hrvatske i član je Uredništva Stoljeća hrvatske književnosti. U cjelini svoga književnog rada posebno se bavi obnovom kritičkoga i književnopovijesnoga zanimanja za odnos književnosti i religije, posebice kršćanskom duhovnošću i njezinim utjecajem i udjelom u hrvatskoj književnosti, posebno pjesništvu. Autorom je brojnim antologija i pjesničkih izbora i pregleda među kojima posebnu vrijednost imaju antologije ‘U sjeni transcendencije’, ‘Duša duše hrvatske, pregled novije marijanske lirike’, ‘Hvaljen budi, Gospodine moj. Sveti Franjo u hrvatskom pjesništvu’, ‘Mila si nam ti jedina. Hrvatsko rodoljubno pjesništvo od Bašćanske ploče do danas’ te ‘Povrh starog Griča brda. Zagreb u hrvatskom pjesništvu 19. i 20. stoljeća’.
Božidar Petrač objavio je dvije zbirke pjesama, poemu ‘Dani kušnje’ iz 2001. i ‘Cedulje sestri Klari’ iz 2012. U poemi ‘Dani kušnje’ pjesničkim izrazom prati stvarna zbivanja u Hrvatskoj od Božića 1990. do Uskrsa 1992., zbivanja u samim početcima demokratskih promjena i ona tijekom Domovinskoga rata, sve do punoga međunarodnog priznanje suverene i neovisne hrvatske države. No osim tih stvarnih događaja, Petrač vješto u njih ugrađuje pojedine blagdane i značajna mjesta liturgijske godine. U pjesmi ‘O svetom Nikoli 1991.’ pjesničkim slogom bilježi krvavu hrvatsku ratnu zbilju, ali ju čvrsto povezuje s vremenom došašća i iščekivanja spasenja i slobode hrvatskoga naroda.
O svetom Nikoli 1991.
Velika Zmija
klupko svoje smota
u njedrima
doma našega
Stoljećima u grudima
hrani se, krupni i proždire
Zmija velika
Dokle, o, Gospode?
Do zemlje ogoljele?
Dok ne opusti,
Dok pustoš ne postane?
Dok ime joj ne zatru kosci njezini?
Zavojštiše sa svih strana:
s Istoka pleme nebesko,
sa Zapada šutnja i licemjerje,
s Juga pleme nebesko
sa Sjevera vjetar ravnodušja
Zavojštiše
Doma našega ne mogu zauzeti.
Obiše pragove i kuće srušiše
doma našega zauzeti ne mogu.
Nisu li nam srca drhtala
u prvim prosinačkim danima?
Nisu li nas zornice krijepeći budile
dok je strpnja među nama prebivala?
Nismo li molili ozebli u marku podruma
dok su nam svetišta rušili?
Plamti naša zemlja
ko za gnjeva Gospodnjeg
iščekujući spasenje
dolazak mladice Jišajeva korijena.