Riječ je o pjesmama zadarskih Arbanasa koji su u 18. stoljeću došli u Zadar s područja Skadarskog jezera, a čiju su glazbenu baštinu oživjele Dina Bušić, pjevačica i muzikologinja te Melita Ivković. Glazbena kritika ocijenila je album Bërbili autentičnom i originalanom mediteransko-orijentalnom glazbenom pričom izraslom iz hrvatske glazbene baštine.
Nakon Zadra, album Bërbili dua Dina e Mel predstavljen je 6. studenog i u Zagrebu i to na najljepšem mogućem mjestu za koji su glazbenice vezane još od studentskih odnosno srednjoškolskih dana – u Hrvatskom glazbenom zavodu. “Želja da zagrebačkoj publici predstavimo album Bërbili, plod našeg dugogodišnjeg istraživanja i rada, nadjačala je sve nedoumice izazvane ovim kompliciranim vremenima. Svirati se mora, jer glazba liječi. Osobito nas veseli što ćemo ovim nastupom doprinijeti obnovi zgrade HGZ-a, najstarije glazbene institucije i kolijevke glazbenog obrazovanja u Hrvatskoj,“ kazala je Dina Bušić. Naime, prihod od ulaznica umjetnice su donirale za obnovu zgrade Hrvatskoga glazbenog zavoda koji je dosta stradao u potresu.
Melita Ivković i Dina Bušić / Foto: Vedran Kocelj
Dina Bušić i Melita Ivković na albumu su radile tri godine, ali “Slavuj” je nastajao čak 20 godina. Kao studentica muzikologije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, Dina Bušić, po majci Arbanaška, istraživala je arbanašku glazbu te snimila cijeli niz pjevača koji su sačuvali fragmente glazbe i glazbene tradicije zadarskih Arbanasa. Snimke su dugo ležale u njenoj osobnoj arhivi, a sretnom slučajnošću počela je muzicirati s Melitom Ivković pa su prije tri godine na nagovor Maximiljane Barančić prvi put izvele par pjesama na arbanaškom, a sve za potrebe promocije njezinog udžbenika arbanaškog govora.
“Publika, osobito stari Arbanasi u toj su prilici reagirali jako emotivno, čuvši pjesme svog djetinjstva koje se gotovo uopće više ne pjevaju te ih mlađe generacije ne poznaju. Tada je i Meliti i meni jednostavno postalo jasno da moramo spasiti što se spasiti da, te ono što je ostalo nadograditi i obogatiti vlastitim glazbenim iskustvom, osobnostima, od staroga stvoriti novo staro!”, izjavila je za Hrvatsku katoličku mrežu Dina Bušić koja je u Arbanasima živjela do dvanaeste godine i Arbanasi su je, kaže, uvelike oblikovali.
“Ipak, kako smo živjeli na rubu Arbanasa, moji su u obitelji rijetko govorili arbanaški, tek kad bi se pričale tajne ili bi se svađali, a pjesme na arbanaškom od bake i djeda sam čula tek kad sam počela s istraživanjem prije dvadeset godina i kada sam ih izričito pitala. Naime, moji baka i djed bili su izrazito orijentirani na Zadar kao urbanu sredinu, odlazili u kazalište, kino, na koncerte, u šetnju Kalelargom. Bili su vezani za Arbanase, ali su vrlo živo živjeli sve druge aspekte urbanog Zadra te se nisu zatvarali u svoju mikro zajednicu. Smatrali su da je to dobro i za asimilaciju njihove djece pa tako samo moja majka zna arbanaški dok ga već njezine sestre slabo poznaju.”
Dina e Mel i Edin Karamazov / Foto: Vedran Kocelj
Najstariji kvart u Zadru nazvan je prema Arbanasima koji su se doselili u Zadar još početkom 18. stoljeća s tromeđe ponad Skadarskog jezera, a kao katolici su tada bježali pred Turcima. Nadbiskup Vicko Zmajević pružio im je ruku i omogućio im da obrađuju i na koncu dobiju zemlju u predgrađu Zadra odmah u blizini Poluotoka, ali su se nastanili i u selima Zemunik i Dračevac. Danas su oni uslijed turbulentne povijesti Zadra koji često prolazi kroz ratove i promjene stanovništva, zapravo najstariji stanovnici Zadra. Arbanasima je, kaže naša sugovornica, istodobno u cijelom svom životu bila tako blizu i tako daleko:
“Kao dijelom Arbanaška u njima sam se formirala, nosila taj dio identiteta u sebi, a opet sam tako kasno, tek kao dvadesetogodišnja studentica glazbe došla u doticaj s njihovom glazbom. Najdraži dio u cijeloj priči mi je taj da sam taj materijal u ruke uzela još kasnije, jer smatram da sam u dobi od trideset i sedam godina, zajedno s glazbenom partnericom koju izuzetno cijenim, imala što za dati toj glazbi kao stručnjak i kao profesionalac.”
Foto: Vedran Kocelj
Na albumu Bërbili surađivali su gitaristi Edin Karamazov i Miroslav Tadić koji su prepoznali rijetkost ovih glazbenih fragmenata, ističe Bušić: “Prepoznali su da je riječ o nečem nešto uistinu vrijedno. Džentlmenski nam se nisu previše dirali u projekt, tek sa sugestijama za aranžmane nekih pjesama, pričom i promišljanjem o samom tretmanu sirovine i dakako, s radošću i punim srcem svirali su s nama na Zlarinu gdje smo snimali materijal.”
Svaka pjesma je prepjevana na hrvatski i prepjevi su u knjižici CD-a, a načinila ih je Ljiljana Lili Koci. Pjesme pjevaju o čežnji za Arbanasima, o ljubavi prema majci, drugoj osobi, zavičaju, prirodi, o društvenom životu Arbanasa o vjeri i ljubavi prema Bogu. Poslušajte rijetko izvođenu glazbu na starom arbanaškom jeziku s albuma Bërbili.