Današnji spomen svih vjernih mrtvih – Dušni dan – okuplja vjernike na molitvu za pokojne. Blagdan ima svoje početke još u Starom zavjetu, kada je Juda Makabejac poslao dvije tisuće srebrnih drahmi u Jeruzalem da se prinese žrtva okajnica za grijehe poginulih vojnika. U Svetom pismu stoji: ‘To vrlo lijepo i plemenito djelo učinio je jer je mislio na uskrsnuće. Jer da nije vjerovao da će pali vojnici uskrsnuti, bilo bi suvišno i ludo moliti za mrtve…’

Stoga, kada se danas uputite na grobove pokojnika okititi ih cvijećem i zapaliti svijeće, sjetite se da je daleko važnije moliti za njih i prikazati svetu misu za njihovu dušu. Ovaj spomendan utemeljio je sveti Odilon, benediktinac iz opatije Cluny. On je krajem 10. stoljeća uveo obavezno slavljenje ovoga spomendana nakon svetkovine Svih svetih. Ta se praksa primjenjivala na različitim mjestima u Crkvi, ali je sv. Odilon imao odlučujuću ulogu u uvođenju ovoga blagdana. Kao opat je u to vrijeme imao vlast nad više od tisuću benediktinskih samostana diljem Europe. Službeni spomendan svih vjernih mrtvih potvrdila je i Sveta Stolica 1311. godine. I uz današnji je blagdan vezan oprost za duše u čistilištu, koji se može dobiti uz sljedeće uvjete: posjet groblju i molitva za mrtve, ispovijed  i pričest na svetoj misi te molitva na nakanu Svetoga Oca. I ovaj je oprost u vrijeme pandemije Apostolska pokorničarna, po nalogu Svetoga Oca, kao i za onaj vezan uz svetkovinu Sviju svetih, produžila na bilo koji dan tijekom studenoga, uz poštivanje rečenih uvjeta ili nakanu da ih se ispuni čim to bude moguće.