Debljina nije estetski, već veliki zdravstveni problem s poznatim komplikacijama kao što su povećani kardiovaskularni problemi, dijabetes i razne maligne bolesti, i kao takvu je treba stručno tretirati. Unatoč postojanju trenda suvremene zapadnjačke kulture koji propagira isključivo vitku figuru, broj pretilih ljudi u svijetu sve više raste, te Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2025. godine 50 posto svjetskog stanovništva biti debelo. U Argumentima u utorak razgovaralo se o debljini i pretilosti, uzrocima, posljedicama i prevenciji. Postoji li dobra dijeta, zašto se javlja tzv. jo-jo efekt, može li se mršaviti samo reduciranjem prehrane ili je potrebna i fizička aktivnost, koje su najčešće pogreške u pokušaju mršavljenja, samo su neka od pitanja na koja su odgovarali gosti emisije: dr. sc. Mirela Marić, mag. nutricionizma, voditeljica Centra za regulaciju tjelesne težine Poliklinike Aviva, Matija Jureša, trener i Patrik Pucko, glazbeni producent koji je u 18 mjeseci smršavio 50 kilograma.
“U svijetu, ali i Hrvatskoj trenutno vlada pandemija pretilosti”, rekla je mag. nutricionizma, dr. sc. Mirela Marić naglašavajući da trenutno u Hrvatskoj oko 65 posto muškaraca i 55 posto žena ima problema s prekomjernom tjelesnom težinom, a preko 22 posto ljudi je pretilo. “Hrvatska je po debljini peta zemlja u Europi. Nikad se nije više pričalo o prehrani, a nikad nismo bili deblji. I nikad u povijesti nismo imali više problema s imunitetom nego danas, a baza je prehrana. Da je hrana lijek rekao je još Hipokrat prije više od dvije tisuće godina”, podsjetila je voditeljica Centra za regulaciju tjelesne težine Poliklinike Aviva. Istaknula je da postoji nekoliko kriterija utvrđivanja pretilosti, a prvi je indeks tjelesne mase. O normalnoj tjelesnoj težini govorimo ako je indeks tjelesne mase od 18 do otprilike 25, a kad je indeks iznad 30 govorimo o pretilosti.
Opseg abdomena ili struka mjeri se u visini pupka, za muškarce opseg ne bi smio prelaziti 102 cm, a za žene više od 88
“Drugi i puno važniji kriterij je opseg abdomena ili struka, on se mjeri u visini pupka, za muškarce opseg ne bi smio prelaziti 102 cm, a za žene više od 88.” Dr. sc. Marić objasnila je da je taj opseg jako značajan, jer neki mogu imati veći ili manji indeks tjelesne težine, ali ako je opseg struka veći od navedenog, velik je rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i malignih bolesti. Treći kriterij je mjerenje potkožnog nabora, mjeri se postotak masti u tijelu. “Kad govorimo o pretilosti, govorimo o nakupljanju masti u organizmu. Neki ljudi mogu imati veću tjelesnu težinu, ali su, primjerice, sportaši, pa imaju veću mišićnu masu. Kad govorimo o pretilim ljudima, govorimo o ljudima koji imaju povećane tjelesne masnoće u organizmu”, kaže HKR-ova sugovornica.
Dr. sc. Marić ponovila je da debljina nije estetski, već veliki zdravstveni problem te istaknula kako fizička aktivnost u kombinaciji s uravnoteženom prehranom dugoročno daje najbolje rezultate.
Ciljano mršavljenje samo pojedinog dijela tijela nije moguće
S obzirom na rizik koji za sobom nosi opseg struka veći od preporučenog, mnogi bi željeli smanjiti samo opseg struka, i iz zdravstvenih, ali i estetskih razloga. No, ciljano mršavljenje samo pojedinog dijela tijela nije moguće, istaknuo je trener Matija Jureša. “Tijelo tako ne reagira. Kada gubimo ili dobivamo tjelesnu masu, ne možemo kontrolirati gdje ćemo točno na tijelu gubiti ili dobivati. Razlikuje se osoba koja ima nekoliko kilograma viška koje želi skinuti iz estetskih razloga i osoba koja ima puno kilograma viška i želi smršaviti zbog zdravstvenih razloga. Tu mi treneri nudimo neke alate za transformaciju”, rekao je Jureša.
Istaknuo je da osoba koja ima više kilograma nešto brže i gubi kilograme, zbog nakupljanja vode u organizmu koja se promjenom prehrane i aktivnošću također gubi. “Za gubitak masnog tkiva od pola kilograma na tjednoj razini potrebno je postići deficit od oko 3500 kcal. To je dnevni deficit od 500 kcal. Tim tempom osoba će mjesečno gubiti dva kilograma”, rekao je Jureša govoreći o zdravom mršavljenju osobe koja nema prevelik višak kilograma. Taj deficit može se postići reduciranjem prehrane i fizičkom aktivnošću, ili kombinacijom jednog i drugog, što je najbolja kombinacija. “Fizička aktivnost, kretanje ne mora biti trening. Može biti plesanje, može biti hodanje, može biti šetnja, vožnja bicikla, a može biti i intenzivan trening u fitness centru. Važno je samo da se stvore zdrave životne navike”, kazao je HKR-ov sugovornik. Naglasio je koliko je važna i podrška okoline, bližnjih, u trenucima kada osoba odluči promijeniti životne navike.
Hodao sam tri – četiri puta tjedno po sat dva, otprilike desetak kilometara
Patrik Pucko u godinu i pol smršavio je 50 kilograma, a posljednjih nekoliko tjedana skinuo je još 5 kilograma. Planira nastaviti živjeti kombinirajući uravnoteženu prehranu i fizičku aktivnost. Motivi mršavljenja bili su i estetske i zdravstvene naravi (visok tlak i visoki kolesterol u krvi). Iz prehrane je izbacio slatkiše, slastice, brzu hranu, umake (ketchup i majonezu), grickalice, pekarske proizvode, zaslađene žitarice. Pije vodu, čaj, mlijeko i cijeđeno voće. “Hodao sam tri – četiri puta tjedno po sat dva, otprilike desetak kilometara. Prije je to bilo manje jer nisam mogao više i bio sam puno sporiji. Ubacio sam i trčanje jer sad mogu trčati, a prije nisam mogao. U teretani sam radio na kardio spravama, a poslije i vježbe snage”, posvjedočio je Pucko dodajući da je i kod kuće vježbao s bučicama i s težinom vlastitog tijela. Namjerava ovako živjeti i dalje, sviđa mu se i hrana koju konzumira, ali i stil života. A upravo u mijenjanju životnih navika leži i tajna preporučene tjelesne težine.