Tijekom proteklih 20 godina, stopa smrtnosti od trovanja lijekovima u SAD-u se utrostručila, a stope smrtnosti od samoubojstava i alkoholne bolesti jetre porasle su za 30% – osobito među Amerikancima bijelcima srednje dobi, prema studijama Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku.

Daljnji dokazi pokazuju da su te dramatične promjene u stopama smrtnosti unutar američkih zajednica zapravo počele krajem 20. stoljeća, ali istraživači nisu uspjeli točno odrediti uzrok ovih ‘smrti iz očaja’.

Kako bi popunili tu prazninu u razumijevanju, tim Daniela Hungermana, profesora ekonomije na Sveučilištu Notre Dame proučavao je vezu između naglog pada vjerskog sudjelovanja u kasnim 1980-ima i naglog porasta smrti Amerikanaca bijelaca u dobi od 45 do 54 godine u ranim 1990-ima. Njihova su otkrića nedavno objavljena u radnom dokumentu Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja.

Studija ističe kako promjene u vjerskom sudjelovanju mogu imati velike posljedice za zdravlje i blagostanje sredovječnih bijelaca. “Naš rad pruža dokaze da je vjersko sudjelovanje važno”

Dok je porast smrtnosti nakon 1999. opravdano privukao veliku pozornost uvođenjem OxyContina, ova promjena u ranim 1990-ima je možda jednako upečatljiva, ali je dobila malo pozornosti u prijašnjem radu.

“Prilično je neobično za naprednu zemlju poput Amerike da ljudi počnu umirati ranije, u mlađoj dobi”, kaže Hungerman. “Utvrdili smo da postoji izravna korelacija između učinaka prakticiranja vjere i stopa smrtnosti od alkoholizma, samoubojstava i predoziranja.” Njihova studija ističe kako promjene u vjerskom sudjelovanju mogu imati velike posljedice za zdravlje i blagostanje sredovječnih bijelaca. “Naš rad pruža dokaze da je vjersko sudjelovanje važno”, ističe Hungerman.

Uspoređujući podatke o smrtnosti iz dosjea višestrukih uzroka smrti Centara za kontrolu i prevenciju bolesti i podatke ankete o religioznosti iz Opće društvene ankete, istraživači su identificirali jasnu korelaciju između pada vjerske pripadnosti i odlazaka u crkvu te porasta smrti iz očaja među sredovječnim bijelim Amerikancima koji je započeo u kasnim 1980-ima i nastavio se kroz 1990-e.

Hungerman iznosi dokaze da je ovaj pad prakticiranja vjere bio više potaknut kolektivnim otporom formalnoj ili organiziranoj religiji nego promjenama osobnih vjerskih uvjerenja ili duhovnih navika

Istraživači su također otkrili da su države koje su doživjele veći pad u prakticiranju vjere tijekom posljednjih 15 godina stoljeća zabilježile veći porast smrti iz očaja. Značajno je da pad u prakticiranju vjere nije bio podjednak za muškarce i žene, niti je u početku primijećen za Amerikance nebijelce.

Hungerman iznosi dokaze da je ovaj pad prakticiranja vjere bio više potaknut kolektivnim otporom formalnoj ili organiziranoj religiji nego promjenama osobnih vjerskih uvjerenja ili duhovnih navika. “Ono što se dogodilo jest da su prestali ići u crkvu – prestali su se povezivati s vjerskim mjestima”, kaže Hungerman. “No, ako ih pitate: ‘Vjerujete li u Boga’, onda je to još uvijek konstanta. To više ima veze s društvenim aspektom formalnog sudjelovanja.”

Jedno od objašnjenja za pad vjerskih aktivnosti jest promjenjivi odnos između religije i politike, teoretizira Hungerman. “Postoje neki pokazatelji da su progresivnije orijentirani pojedinci prestali biti vezani za vjeru”. “Drugi je porast obrazovanja – taj obrazovni napredak možda je doveo do nižeg sudjelovanja.” Međutim, uzroci pada religioznosti i vjerskog sudjelovanja manje su važni od posljedica”, kaže Hungerman. “Prihvatili smo da je došlo do pada i sada želimo pokazati što je to uzrokovalo u životima ljudi.”

Istraživači su razmatrali dva dodatna “šoka” koja su se dogodila u različitim razdobljima naše povijesti, a koji su također pridonijeli smanjenju vjerskih aktivnosti i povećanju smrtnosti. Jedan je bio ukidanje tzv. plavih zakona 1960-ih i 1970-ih. Ti su zakoni ograničavali trgovinu tijekom određenog dijela tjedna, obično nedjeljom ujutro. Za razliku od nekih plavih zakona današnjice, koji ograničavaju prodaju alkohola nedjeljom, ranije su regulative zabranjivale sav rad na taj dan – što je omogućilo većem broju ljudi da idu u crkvu umjesto da rade ili idu u kupovinu. Prema istraživačima, ukidanje plavih zakona dovelo je do negativnog utjecaja od 5% do 10% na tjednu posjećenost vjerskih službi za sredovječne Amerikance i povećalo stopu ‘smrti iz očaja’ za dva smrtna slučaja na 100.000 ljudi. Drugi šok dogodio se mnogo kasnije s povećanjem uporabe opioida u 1990-ima, posebno nakon uvođenja lijeka na recept OxyContina 1996. i njegove kasnije zlouporabe.

Hungermanov tim primjećuje da su prethodne studije pokazale da nereligiozne organizacije nisu u stanju pružiti isti osjećaj zajedništva, bliskosti i socijalnih usluga koji obično pružaju religijske tradicije

“S ovakvim šokovima koji se događaju, vidimo – za pogođene skupine – podudarnu promjenu u samoubojstvima, opijanju i uporabi droga”, kaže Hungerman. “Te relativno manje, ranije šokove vidimo kao pripremu pozornice za kasnije, veće učinke (naglo povećanje stope smrtnosti). Koristimo to kao još jedan dokaz koji nam pomaže da bolje razumijemo ovaj odnos između onoga što radite u nedjelju jutro i vaših zdravstvenih ishoda.”

Znanstvenici su imali poteškoća u proučavanju kulturnih ili društvenih utjecaja u ovoj areni, kaže Hungerman. “Unatoč pojmu ‘smrti iz očaja’, oni su nastojali vidjeti igra li ovdje očaj zapravo ikakvu ulogu ili je to samo općenito kulturološka anomalija. Mislimo da naše istraživanje pruža nove dokaze da igra.”

Hungermanov tim primjećuje da su prethodne studije pokazale da nereligiozne organizacije nisu u stanju pružiti isti osjećaj zajedništva, bliskosti i socijalnih usluga koji obično pružaju religijske tradicije. I dok su priznali da je njihova studija potvrdila važnost same religije u promicanju blagostanja, treba provesti buduća istraživanja kako bi se vidjelo mogu li druge kulturne institucije – uključujući volonterske i društvene aktivnosti – imati sličan veliki učinak na zdravlje i smrtnost.

Izvornik: Giles T, Hungerman DM, Oostrom T. Opiates of the Masses? Deaths of Despair and the Decline of American Religion. National Bureau of Economic Research (2023).

Preveo: dr. sc. Ivan Ćelić, dr. med.