"Mobing - nasilje na radnome mjestu i njegove posljedice" bila je tema Argumenata HKR-a u srijedu 30. ožujka. U emisiji je istaknuto da mobing ubija, a moberi su okarakterizirani kao moralne nakaze, psihopati i sociopati. Kako prepoznati psihičko zlostavljanje na radnom mjestu? Koje su mentalne bolesti i poremećaji prouzročeni mobingom? Kakva je pravna regulativa o mobingu u RH? Saznajte u nastavku teksta.
Blaženka Rogan, magistra integralne sigurnosti, magistra međunarodnih odnosa i diplomacije, sudski vještak te menadžerica ljudskih potencijala, dugi niz godina proučava mobing. Na tu temu je i magistrirala te navodi kako je jednu od 5 hipoteza koje je postavila i dokazala, a ona glasi: mobing ubija! O istome je pisala u svojoj knjizi Moberi – psihopati i sociopati na radnome mjestu koja čeka svoje drugo izdanje. Govoreći o mobingu, između ostaloga, naglašava da je mobing „ciljano, namjerno i plansko psihičko zlostavljanje na radnome mjestu. Mobing se planira ranije. Cilj je žrtvu otjerati s radnog mjesta na način da se toliko teško razboli ili da ode, da sama da otkaz”.
Za mobere kaže da su „moralne nakaze, psihopati i sociopati. Njihovo osnovno obilježje je da ne pokazuju empatiju. To su osobe koje idu preko leševa do svoga cilja.”
Dva su uzroka mobinga, navodi dr. Herman Vukušić, psihijatar iz KBC-a Zagreb. „Uzrok može biti u samoj psihološkoj strukturi osobe koja mobingira, a mobing može biti i svojevrsna taktika, određena strategija poslodavca da se riješi jednog ili većeg broja radnika”.
Dr. Vukušić opisuje kako možemo prepoznati mobing, odnosno koji su simptomi mobinga. „Gotovo svaki pacijent koji je došao s tegobama uzrokovanim mobingom mi kaže: ‘Krenulo je sve kad sam išao na posao, a kako sam se vozio na posao tako mi je dolazilo na povraćanje i mučnina u želucu.’ Dakle, jedan osjećaj odvratnosti kada ulaze u zgradu u kojoj rade. Kada govorimo o psihičkim kategorijama, one su jako široke. Najbliža definicija je posttraumatski stresni poremećaj na radnome mjestu. Vi imate nametnuta razmišljanja, preko dana razmišljate o tome, nakon dolaska kući s posla vraća vam se slika šefa, šefice, neugodne situacije, iživljavanja, tu je i nesanica i sl.”
Kao netko tko je prije 20 godina sudjelovao na prvom kongresu o mobingu u Hrvatskoj i kao liječnik koji liječe pacijente, žrtve mobinga, dr. Vukušić ističe da zakonodavac malo pažnje obraća na žrtvu mobinga i na zaštitu žrtve putem zakonodavnog okvira.
S njim se slaže i odvjetnik Davor Eterović koji ističe kako „poseban zakon o mobingu ne postoji, ali ipak postoji neka pravna regulativa koja pruža pravne alate radnicima u takvim situacijama. Zakon o radu je propisao da je zabranjena bilo kakva diskriminacija radnika u vezi obavljanja posla. Poslodavac, što je po meni najvažnije u ovom slučaju, je dužan osigurati zaštitu dostojanstva radnika kod obavljanja njegovog posla od postupanja nadređenih, suradnika na poslu, od radnika s kojima dolazi u doticaj s poslom, gdje se mora čuvati njegov integritet, ugled, itd.”
„Sudovi svojim odlukama potencijalnim tužiteljima daju do znanja da odustanu od tužbi za zaštitu dostojanstva radnika. To demonstriraju odbijanjem pružanja zaštite i dugotrajnim iscrpljujućim sudskim sporovima”, navodi udruga Mobbing u svom izvješću dostavljenom za potrebe ove emisije. S time su se složili i gosti emisije, a odvjetnik Eterović ističe da je glavni problem u pokretanju tužbi protiv poslodavaca taj što je teret dokaza na tužitelju. „Morate za svjedoke imati suradnike koji imaju egzistenciju u toj firmi, a moraju svjedočiti protiv iste firme”, navodi Eterović kao jednu od poteškoća. Iako kaže kako se mobing teško dokazuje, Eterović potiče da zaposlenici pokreću tužbe, a u tome građanima mogu pomoći udruge sa svojim savjetima i uputama.
Cijelu emisiju pogledajte na priloženoj poveznici: