U fokusu ovogodišnjeg Svjetskog  dana zdravlja (7. travnja) bila je uloga medicinskih sestara i primalja odgovornih za odrasle i novorođene osobe u aktualnoj pandemiji Covida-19. U tom kontekstu, imperativ biopolitike i etike javnog zdravstva u zaštiti zdravlja društva i poimanju autonomije u pandemiji i autonomije u odluci o pobačaju – bila je tema  prethodno objavljenog članka u časopisu Bioethics (Blackshaw B, Rodger D, 2. travnja Bioethics. 2021.1-8.).

Prioritet spašavanja života u globalnoj krizi uvjetovanoj pandemijom predviđa prerano umiranje oko 40 milijuna ljudi uglavnom treće životne dobi. Istodobno u svijetu se, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije godišnje dogodi prerano umiranje oko 50 milijuna  većinom zdravih fetusa – pravno nezaštićene, nerođene  djece. Analogija  prioriteta u zaštiti života i zdravlja u pandemiji (lockdown) i poimanju  prava fetusa na dostojanstvo i status osobe – negira pojedinačno pravo na tjelesnu autonomiju u  trudnoći odnosno pravo na pobačaj. Značajnu krizu u javnom zdravstvu  osim pandemije uvjetuje i tolerancija pobačaja u društvu koje fetusu oduzima status osobe – zaključili su autori članka.

U ozračju druge vazmene  nedjelje, Nedjelju Božjega milosrđa, osvijestimo Njegovu nježnost i milosrđe koje se izlijeva  na sva ljudska bića dragocjena u njegovim očima.  

Prof. dr. sc. Jasenka Markeljević / Foto: Josip Ninković

Prof. dr. sc. Jasenka Markeljević pročelnica je Zavoda za kliničku imunologiju, pulmologiju i reumatologiju Interne klinike KBC Sestre milosrdnice Zagreb, a predaje na katedri interne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.