Danas, 15. svibnja obilježava se Međunarodni dan priziva savjesti, temeljnog ljudskog prava zajamčenog ustavom RH i mnogim međunarodnim dokumentima. Istodobno,  danas svjedočimo agresivnom nametanju selektivne zakonske regulative priziva savjesti, svojstvene totalitarnim sustavima poput komunizma ili nacizma. Suočeni s nametanjem jednoumlja u radikalnim polemikama polarizirane javnosti na temu zajamčenih ljudskih prava izranjaju mnoga pitanja: Hoćemo li slijepo slijedili zakone ne pozivajući se na priziv savjesti? Ili aktualizirati  4. načelo Ninberških procesa temeljem kojeg su nacisti osuđeni  jer se nisu pozvali na priziv savjesti? Hoćemo li uvažiti selektivno ili neselektivno „pravo na izbor“? Ili u tišini svjedočiti  potonuću civilizacijskih stečevina prihvaćajući lingvističke i socijalne manipulacije u javnim medijima i komunikaciji? Savjest je svojstvena svakom ljudskom biću koje donosi odluke o izboru između dobra i zla. Pravo na priziv savjesti jest individualno, autonomno, intrizično pravo svake osobe koje je kao takvo preduvjet poštivanja i uvažavanja dostojanstva ljudskog bića, očuvanja integriteta zajednice i budućnosti naše civilizacije.

Literatura:

1. Rezolucija 1763, “Pravo na prigovor savjesti u legalnoj medicinskoj skrbi”, st .1. Parlamentarna skupština Vijeća Europe, (7.10.2010)
2. Konvencija o ljudskim pravima  (Oviedo  1998)
3. http://www.hrlc.org.au/court-tribunal/european-court-of-human-rights/s-h-others-v-austria-2011-echr-1879-3-november-2011/
4. Lancet, 1998 Mar 28;351:974, The Nuremberg Code: Hippocratic ethics and human rights).

Prof. dr. sc. Jasenka Markeljević / Foto: Josip Ninković

Prof. dr. sc. Jasenka Markeljević pročelnica je Zavoda za kliničku imunologiju, pulmologiju i reumatologiju Interne klinike KBC Sestre milosrdnice Zagreb, a predaje na katedri interne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.