“Primum non nocere” (prije svega ne štetiti) – temeljni je postulat u medicini od Hipokrata do danas. Kršćanska antropologija viziju ljudske osobe pozicionira u dinamičan odnos prema znanstvenim dostignućima, naglašavajući autonomiju u slobodi izbora te zaštitu prava na život i dostojanstvo svakog ljudskog bića od začeća do naravne smrti.

Danas, uoči obilježavanja Dana sjećanja na Holokaust (27.1.), postavlja se pitanje postaju li polemike na temu autonomije i solidarnosti u liječenju i prevenciji bolesti Covida -19 ogledalo anti-humanističkih totalitarnih ideologija, nacizma i komunizma, koje su odredile povijest 20. stoljeća. Opće dobro suprotstavlja se dobru pojedinca, solidarnost pak autonomiji i slobodi savjesti. Bioetika u suvremenoj znanosti i medicini polazi od slobode savjesti, okosnice četvrtog načela Nuernberškog procesa u osudi holokausta 1947. godine.

Pozivajući se na imperativ savjesti i zaštite temeljnih ljudskih prava pojedinca u odnosu na svaku ideologiju i zakone – osuđeni su i liječnici koji su provodili eksperimente na ljudima u funkciji nacističke ideologije. U tom kontekstu podsjetimo se na misao Alberta Einsteina: “Ne činite ništa protivno svojoj savjesti, čak i ako to država od vas zahtijeva”.

Prof. dr. sc. Jasenka Markeljević / Foto: Josip Ninković

Prof. dr. sc. Jasenka Markeljević pročelnica je Zavoda za kliničku imunologiju, pulmologiju i reumatologiju Interne klinike KBC Sestre milosrdnice Zagreb, a predaje na katedri interne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.