U etički dvojbenom eksperimentu, međunarodni istraživački tim iz Kine i SAD-a dizajnirao je prvi hibridni embrij sa stanicama ljudske osobe i stanicama primata. Himere bi se koristile u regenerativnoj medicini, za istraživanje neizlječivih bolesti i u transplantaciji tkiva i organa. Objava vijesti potaknula je polemike u medijima, bioetici i znanosti. Monstruozni scenarij razvoja hibridnih embrija u hibridne ljude – majmune podsjeća javnost na istinu o ljudskom embriju koji od trenutka oplodnje posjeduje jedinstveni i neponovljivi genetski potencijal za kontinuirani prenatalni i postnatalni razvoj ljudske osobe.

Na mrežnoj stranici “Timea” od 15. travnja analizirana je studija objavljenu u znanstvenom časopisu “Stanica” (T Tin at all, JCI Belmonte: Chimeric contribution of human extended pluripotet stem cells to monkey embryos ex vivo. Cell vol 184 (8):2020 – 32, April,15, 2021) na temu etičkih, znanstvenih, socijalnih i pravnih implikacija dizajniranja himere ljudske osobe i majmuna. Poznati britanski biolog Lewis Wolpert govorio je svojim učenicima: “Zaboravite rođenja, brak ili smrt. Najvažniji trenutak u vašem životu je događaj koji se događa kada ste embrij”.

Podsjetimo da Nirnberški kodeks zahtijeva potpisan informirani pristanak, u ovom slučaju, osoba čije su pluripotentne matične stanice korištene u dizajniranju himere – embrija sa stanicama ljudi i majmuna. “The Economist” je objavio da eksperimenti na himerama negiraju ljudsko dostojanstvo potičući zabrinutost zbog uplitanja u Božje stvaranje. Bioetičari diljem svijeta postavljaju pitanje: zašto? Apsurd istraživanja je iluzija o liječenju bolesnih osoba za koje se istodobno diljem svijeta donose Zakoni o eutanaziji.

Prof. dr. sc. Jasenka Markeljević / Foto: Josip Ninković

Prof. dr. sc. Jasenka Markeljević pročelnica je Zavoda za kliničku imunologiju, pulmologiju i reumatologiju Interne klinike KBC Sestre milosrdnice Zagreb, a predaje na katedri interne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.