Energija vjetra promovirala se u najbrže rastuću granu industrije na svijetu, te u jedan od izvora energije s kojim svaka ozbiljna elektroenergetska mreža mora računati u svom sustavu. Vjetroelektrane su prestale biti posao samo za entuzijaste i relativno male privatne investitore. postavši glavna tema svih velikih elektroenergetskih kompanija i velikih investitora, kazao je između ostaloga Edo Jerkić, konzultant za obnovljive izvore energije u emisiji Zeleni biseri Hrvatske.
Obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu. Zbog razvijenosti tehnologije, učinkovitosti i ekonomike, vjetar kao novi obnovljivi izvor energije najperspektivniji je izvor energije budućnosti, ali je i značajan izvor električne energije sadašnjosti. No, vjetar nije i ne može biti jedino rješenje svih energetskih izazova koje donosi doba u kojem ćemo iscrpiti sva fosilna goriva koja nam je Zemlja stvarala milijunima godina, kazao je Edo Jerkić, konzultant za obnovljive izvore energije, u razgovoru za emisiju Zeleni biseri Hrvatske Hrvatskoga katoličkog radija.
Vjetroelektrana iznad Senja / Foto: Nel Pavletić / PIXSELL
Kao dobre strane iskorištavanja energije vjetra ističu se visoka pouzdanost rada postrojenja, nema troškova za gorivo i nema zagađivanja okoline. Manje dobre strane su troškovi izgradnje i promjenjivost brzine vjetra koja ne može garantirati kontinuirano isporučivanje energije. Za kućanstva su vrlo zanimljive male vjetrenjače, snage do nekoliko desetaka kW, jer se mogu koristiti kao dodatni izvor energije ili kao primarni izvor energije u udaljenim područjima.
U Hrvatskoj trenutno ima skoro 600 MW vjetroelektrana u pogonu, a sa svim potpisanim ugovorima koji su završili 2014. godine, trebali bi ih imati između 700 i 750 MW do kraja ove godine. Zastupljenost vjetroelektrana u hrvatskom sustavu proizvodnje električne energije godišnje trenutno je malo više od 10%. Dobra je vijest da je daljnja integracija vjetroelektrana u sustav opskrbe električnom energijom sigurna i u porastu, rekao je Jerkić.
Krivi Put: Vjetroelektrana iznad Senja / Foto: Nel Pavletić / PIXSELL
Vjetroelektrane u Hrvatskoj nalaze se na potezu od Senja, na Velebitu, te u Dalmatinskoj Zagori. Ima ih i uz autocestu prema Splitu te malo dublje u unutrašnjosti. Uz hrvatsku obalu vjetroelektrana nema zbog kolizije s turizmom, dok je na otocima njihova gradnja bila zabranjena na deset godina. U međuvremenu zabrana je ukinuta, no trenutno nema novih planiranih projekata, pojasnio je Jerkić. Nešto vjetroelektrana gradi se u Lici, na području oko Gospića i Udbine pa do Otočca, to su ujedno područja koja su pogodna u smislu potencijala vjetra, dodao je Jerkić.
Vjetroelektrana Ravne1 na Pagu prva je Hrvatska vjetroelektrana puštena u pogon 2005. godine snage 5,75 MW
Isplativost vjetroelektrana dijeli se u dvije faze, prva je bila razvojna gdje su vjetroelektrane poticane s otkupnom cijenom električne energije, u toj fazi isplativost im je bila između 6 i 9 godina, što je uobičajeni prosjek u svijetu, kazao je Jerkić. Dodao je kako sada ulazimo u fazu kada se počinju graditi vjetroelektrane bez sredstava poticaja i to će biti slijedećih 500, 600 MW, a njihova očekivana isplativost će biti za maksimalno deset godina.
Kućanstva kao potrošači koja žele električnu energiju dobivenu isključivo iz obnovljivih izvora energije morat će se strpiti još koju godinu. Dugoročno gledano, obnovljivi izvori energije definitivno će stabilizirati cijenu električne energije na tržištu ponude i potražnje, koja trenutno jako raste, te pridonijeti snižavanju njezine cijene kako se tehnologija bude razvijala. Potrošači će sniženje cijene energije konkretno na svojim računima osjetiti kroz dvije do tri godine, što je vrlo ohrabrujuća vijest, zaključio je Edo Jerkić, konzultant za obnovljive izvore energije. Više informacija o vjetru kao obnovljivom izvoru energije i vjetroelektranama možete naći OVDJE.