Park prirode Papuk je brdsko-planinsko područje koje se prostire na području Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije. Njegovu površinu od 336 kvadratnih kilometara obilježava geološka i biološka raznolikost te vrijedna kulturno-povijesna baština, zbog čega je postao član europske i svjetske mreže geoparkova. Njegovo šumsko bogatstvo može se istražiti po označenim planinarskim ili biciklističkim stazama.

Hrvatska vlada je Papuk proglasila zaštićenim područjem 1999. godine zbog iznimne geološke, biološke i kulturne raznolikosti, koja se rijetko može naći na ostalim hrvatskim područjima. Od proglašenja Parka prirode Papuk, njegovo vodstvo je prepoznalo veliku vrijednost njegova geološkog nasljeđa te se rodila ideja o pridruživanju Europskoj mreži geoparkova. Papuk je postao prvi hrvatski geopark i 30. član europske mreže te član UNESCO – ve svjetske mreže geoparkova, rekla nam je Nikolina Erceg, stručni savjetnik za marketing Javne ustanove PP Papuk.

Foto: JU PP Papuk

“Status geoparka zaslužili smo po kriterijima triju znanosti”, objasnila je Nikolina Erceg i rekla da je riječ o geologiji, biologiji i arheologiji te da su sve tri znanosti podjednako zastupljene na području Papuka. “Što se tiče geologije, imamo u Voćinu Rupnicu, kao prvi spomenik prirode u Hrvatskoj 70 milijuna godina stare vulkanske stijene. I na temelju tih stijena i još 69 lokaliteta, te na temelju nalazaka fosila koji svjedoče o Panonskome moru, zaslužili smo status prvog geoparka u Hrvatskoj”, istaknula je Erceg.

Foto: JU PP Papuk

“Zanimljivo je”, kaže nam naša sugovornica, “da ljudi iz Europe više percipiraju Slavoniju kao planinsku i brdovitu regiju, nego što je to slučaj s domaćim stanovništvom. U Hrvatskoj Slavoniju percipiramo kao ravnu Slavoniju.”

Diana Tikvić i Nikolina Erceg

“Park prirode Papuk unutar svog područja ima i posebni rezervat šumske vegetacije – Sekulinačke planine, 150 godina staru šuma bukve i jele, odnosno prašumu”, naglasila je Nikolina Erceg i dodala da u tu šumu posjetitelji ne zalaze jer je, osim što je nedostupna, žele i posebno zaštititi. Šuma je, inače, zaštićena 1966. godine kao posebni rezervat šumske vegetacije.

Sekulinačke planine Foto: PP Papuk /

Divovi Papuka, hrastovi kitnjaci stari preko 400 godina najstariji su živi organizami Slavonije. Smješteni su u papučkom predjelu zvanom Djedovica, a do njih vodi brdska staza oko 300 metara od ceste Voćin –Zvečevo. Ovi višestoljetni hrastovi, neuobičajena pojava unutar zajednice bukve i jele, proglašeni su Spomenikom prirode.

Hrastovi kitnjaci / Foto: PP Papuk /

​U promociji Parka Prirode koristi se i slogan “S gore koja pamti more”, rekla je stručna savjetnica za marketing Parka. “Papuk je zapravo bio otok u Panonskom moru, imamo mnoštvo fosila i ostataka na nekim područjima Papuka koji svjedoče o tome. Imamo i dva nova interpretacijska centra: Kuću Panonskog mora i novootvoreni Geo info centar gdje imamo čitavu zbirku nalaza s Papuka. Ovisno o vrsti fosila mi znamo što se nalazilo na kojem području prije 14 milijuna godina, ako smo nalazili školjke ili koralje, znamo da je na tome području bila ili plaža ili more, ali kad nađemo neki ostatak biljke kao što je bio eukaliptus ili lovor, osim što znamo da se radi o travnjaku, znamo i da je klima bila izuzetno mediteranska. Danas na Papuku nemate ni lovor ni eukaliptus, i zanimljivo je da smo prije puno milijuna godina imali mediteransku klimu na ovom području”, ističe Nikolina Erceg.

Kuća Panonskog mora / Ivica Galović/PIXSELL

Kuća Panonskog mora / Ivica Galović/PIXSELL

Sredinom prosinca prošle godine na području Parka otvoren je i Geo info centar Parka prirode Papuk, u kojem je njegovu bogatu povijest moguće doživjeti na posve novi, multimedijalni način. Posjetitelji u njemu imaju priliku susresti sabljastu mačku, divovsku hobotnicu, miocenske psine ili opipati zube dinosaura.

Geo info centar u Voćinu / Davor Javorović/PIXSELL

Geo info centar u Voćinu / Davor Javorović/PIXSELL

Geo info centar u Voćinu / Davor Javorović/PIXSELL

Spomenimo i biser slavonskog gorja – Park šumu Jankovac. U samom srcu Papuka, na 475 m nadomorske visine, smjestila se gorska dolina, privlačna svakom ljubitelju prirode, planine i mira. Zbog izuzetnih prirodnih ljepota Jankovac je 1955. godine proglašen zaštićenom Park – šumom. Svako godišnje doba na Jankovcu priča svoju priču bojama, zvukovima, šumom slapa, mirisima, tišinom… U čarobnom zelenilu šume postoji biser s dva jezera. U svakom kutku bujne vegetacije krije se dom m nogobrojnih vrsta ptica, leptira i divljači.

Park šuma Jankovac / Foto: Matija Pospihalj / JU PP Papuk

Cijelu emisiju Zeleni biseri Hrvatske i razgovor s Nikolinom Erceg, iz JU Park prirode Papuk poslušajte ovdje: