Kako se redovništvo širilo Europom, ono je procvalo pod Pravilom Sv. Benedikta koje je fizički rad uzdiglo u božanski čin. Redovnici su svojim rukama obrađivali zemlju i stvarali ideje i alate koji su oblikovali svijet. Evo pet iznenađujućih stvari koje dugujemo domišljatosti samostanskih zajednica, donosi Nedjelja.ba.

1. Šampanjac

Taj slavljenički sjaj u vašoj čaši svoju profinjenost duguje Domu Pérignonu, benediktinskom redovniku koji se posvetio usavršavanju vinarstva. Koristeći pažljive metode za kontrolu fermentacije i miješanje grožđa, transformirao je vino u pjenušavo slavljeničko čudo.

2. Satovi

U svojoj predanosti ritmu molitve redovnici su postali pioniri u mjerenju vremena. Mehanički sat prvi je put razvijen u samostanima, ali ne za svjetovne svrhe, nego za zvonjenje zvona koja označavaju sate za molitvu i rad. S vremenom su se ti rani izumi razvili u zamršene uređaje za mjerenje vremena koji reguliraju moderni život.

3. Destilirani alkohol

Destilacija možda ima drevno podrijetlo, ali proces je pretvoren u umjetnost u samostanskim ambulantama i kuhinjama. Redovnici su eksperimentirali s kombiniranjem biljaka i alkohola kako bi stvorili eliksire u medicinske svrhe. S vremenom su njihovi pripravci, poput likera Chartreuse, postali slavna pića, pokazujući kako rad na liječenju također može donijeti užitak.

4. Moderna genetika

Tihi rad Gregora Mendela, augustinskog fratra (doduše, ne baš redovnika), promijenio je naše razumijevanje biologije. Njegovi pokusi s biljkama graška otkrili su zakone nasljeđa, postavljajući temelje modernoj genetici. Mendelov rad, ukorijenjen u kontemplativnom životu proučavanja i promatranja, pokazuje duboka otkrića koja mogu proizići iz jednog samostanskog vrta.

5. Pereci

Jednostavan zalogaj s dubokom simbolikom – perec prvi su napravili redovnici kao nagradu za djecu koja nauče molitve. Njegov oblik, s rukama prekriženim u molitvi, odražavao je pobožnost kao svoje podrijetlo, dok su tri rupe simbolizirale Presveto Trojstvo.