U iščekivanju ponovnog ispijanja kave u omiljenom kafiću, evo priče o povijesti kavana. Isprva su bile mjesta susreta, užitka, opuštanja i druženja isključivo muškaraca, a kasnije neovisno o spolu i dobi posjetitelja. Jedini stalni uvjet jest želja za konzumiranjem omiljenog napitka u ugodnom okruženju, samostalno ili u društvu.
Kavane (današnjim, kolokvijalnim jezikom kafići ili bircevi, nap. a.), u našim krajevima bile su (jesu) omiljena mjesta za opuštanje i druženje. Izvorno su bile mjesta gdje su se isključivo posluživali kava i drugi topli napitci. Prve kavane prema postojećim dokumentiranim zapisima otvorene su u islamskom svijetu tijekom 16. stoljeća, a o otvaranju prve u Istanbulu postoji i arhivirani zapis. Isprva su kavane bile rezervirane isključivo za muškarce, posluživali su se topli napitci kava, čaj i čokolada, dok je alkohol bilo zabranjeno točiti.
Prva kavana u Zagrebu / Foto: Arhiv grada Zagreba /
U vrijeme kada se Europom širi pojava ugostiteljskih objekata s toplim napitcima, otvara se prva i u Hrvatskoj. Trgovac Leopold Dun ili Duhn bio je vlasnik je prve kavane, koja je otvorena u Zagrebu u blizini Trga bana Josipa Jelačića 1748. godine . U njoj su se služili kava, čaj i topla čokolada. Kava je nabavljana iz Nizozemske koja je u to doba prednjačila u trgovini ovim napitkom.
Kad je riječ o otvaranju prve kavane na europskom tlu postoje prijepori. Smatra se da je u Veneciji 1645. godine otvorena prva kavana, iako Englezi tvrde da je prva bila otvorena u njihovom gradu Oxfordu. U glavnom gradu Francuske Parizu, prva je kafeterija otvorena 1672., a u SAD-u, točnije u Bostonu 1676. godine.
Šalica kave / Foto: Pixabay /
Nekoliko stoljeća voda u Europi nije bila pitka. Stoga su kao alternativu građani koristili alkohol i to od ranojutarnjih sati. Otvorenje kavana izazvalo je i promjenu dotadašnjih uobičajenih navika ljudi. Umjesto da dan počinju i ‘previše opušteni’, kava ih je poticala i razbuđivala te utjecala na njihovu poslovnu učinkovitost. Kavane su malo po malo osim mjesta za opuštanje i užitak, postajale i mjesta gdje su se odvijale filozofske, političke i intelektualne rasprave.
Kao i u islamskim zemljama, odakle kavane i vode podrijetlo, i na europskom tlu su isprva bile rezervirane samo za muškarce. To se mijenja Francuskom buržoaskom revolucijom, kada postupno prestaje važiti činjenica da je svaka žena koja se pojavi na ovakvim mjestima upitnog morala, što je bilo rašireno mišljenje u javnosti (poprilično) dugo.
Nakon pojave prvih kavana na europskom tlu sredinom 17., u 18., a potom i 19. stoljeću uslijedit će ubrzano otvaranje kavana te proširenje ponude unutar njih. Jedna od prekretnica za razvoj društva, tehnologije, ali i okupljanja u kavanama uslijedit će industrijskom revolucijom.
Šalica kave / Foto: Pixabay /
Početkom 20. stoljeća kavane su već etablirana mjesta u životima ljudi, gdje se osim radničke klase okupljaju i različita udruženja poput lovačkih, ribičkih, ugovaraju se poslovi, a raspravlja se i o političkim pitanjima, što nije strano ni u današnje vrijeme.
U razdoblju između dva svjetska rata, samo su se intenzivirale aktivnosti koje se održavaju na ovakvim mjestima. Večeri poezije, izložbe slika, kao i prezentacija najnovijih tehnoloških izuma, sve se to odvijalo kavanama. Kada je nastupila ‘velika depresija’ tridesetih godina prošlog stoljeća, kavane i slični ugostiteljski objekti ostali su srećom imuni.
Popularnost kavana nije opadala ni nakon Drugog svjetskog rata, kavane su i dalje središta obnovljenog društvenog života. Osim toga prvi radio i tv prijemnici, osobito na istoku Europe nisu bili dostupni širokim masama te su se slušali i gledali u kavanama. Današnju kulturu odlaska u kafiće većina nas poznaje jako dobro, jer kao što smo napomenuli na početku, većina nas ih je posjetila nebrojeno puta.