Ondje će Sveti Otac u arheološkom nalazištu bazilike svetog Neofita predvoditi ekumensku molitvu povodom 1700. obljetnice Prvog nicejskog sabora, jednog od najvažnijih događaja u povijesti Crkve, javlja IKA.

Niceja ili Nikeja današnji je İznik, grad na istočnoj obali istoimenog jezera u u maloazijskom dijelu Turske. U rimsko i bizantsko doba bila je važno središte, u kojem su održana dva ekumenska sabora, prvi (325.) i sedmi (787.).

Prvi Nicejski sabor je 325. godine sazvao rimski car Konstantin Veliki da bi se zajednički utvrdila ključna doktrinarna pitanja i jedinstvene norme vjere rastuće kršćanske zajednice u Rimskom Carstvu.

Upravo ondje prije 1700 godina nastalo je Nicejsko vjerovanje.

Glavna teološka pitanja u vremenu održavanja sabora bila su problematika pojma „istobitan“ s Ocem (homoousios) te krivovjerne tvrdnje prezbitera Arija prema čijem tumačenju Isus Krist nije bio pravi Bog nego „samo“ Božji Sin, „manji od Boga“.

Vrata Niceje (Iznik, Turska) / Foto: Depositphotos

Originalne građevine sabora, nažalost, nisu sačuvane u İzniku. Međutim, ostale su ruševine crkvi iz 4. i 5. stoljeća kao svjedočanstva ranokršćanske povijesti, objasnio je vlč. izv. prof. dr. Anđelo Maly, bibličar s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u emisiji „Sutra je dan Gospodnji“ Hrvatskog katoličkog radija.

Iako, postoje brojni povjesničari, istraživači i vjernici koji se žele baviti istraživanjem nekadašnje Niceje, otežavajuća okolnost je to što se İznik se nalazi na trusnom području. Tako je grad kroz povijest pretrpio brojne razorne potrese zbog čega je postalo teško rekonstruirati njegov povijesni izgled.