Sv. Silvestar rođen je oko 250. godine u Rimu. Svećenički red je primio prije zloglasnog Dioklecijanova progonstva i zbog toga je nekoliko godina živio u skloništu nedaleko Rima. Nakon smrti pape Miltijada (koji je vladao od 311.-314.godine), Silvestar je izabran 31. siječnja 314. godine za biskupa rimske Crkve, a time i za papu, jer biskup Rima ujedno je i papa.
O djelovanju pape Silvestra I. malo je poznato. Za trajanja njegove papinske službe 325. godine održan je Prvi opći sabor u Niceji (Nicejski sabor). Sazvao ga je car Konstantin zbog arijanskog pitanja. Kako papa Silvestar „zbog svoje poodmakle dobi“ nije mogao osobno prisustvovanti Saboru poslao je svoje predstavnike biskupa Hozija i dva svećenika. Nakon svešetka Sabora papa Silvestar I. potvrdio je donesene zaključke u kojima je Arijevo naučavanje o Presvetom Trojstvu, gdje je zanijekano Kristovo Božanstvo, u svim točkama odbačeno. Na tom Saboru formulirano je „Vjerovanje“, koje se zove Nicejsko vjerovanje.
Zna se da je papa Silvestar I. dao napraviti krunu od čavala sa Svetoga Križa. Ustanovio je nedjelju kao sveti dan u spomen Uskrsu. Dao je nad katakombama sagraditi crkvu. Bio je 33. papa u nizu nakon sv. Petra apostola, prvoga pape, i prvi papa koji je nosio tijaru.
Umro je 31. prosinca 335. godine a sahranjen je u Priscilinu groblju na Salarijskoj cesti. Nije imao životopisaca niti je ostavio pisanih djela pa se malo zna o njemu. Blagdan mu se svetkuje od petog stoljeća.